Cijene nafte naglo su porasle u prvim satima trgovanja nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda pokrenule napade na Iran.
Američka sirova nafta poskupjela je za oko osam dolara po barelu, odnosno približno 12 posto, te je u nedjelju navečer, na otvaranju terminskog trgovanja, dostigla cijenu od oko 75 dolara po barelu.
Brent nafta, međunarodna referentna cijena, skočila je za više od 12 posto i dostigla oko 82 dolara po barelu. U petak je Brent zaključio trgovanje na nešto više od 73 dolara.
Istovremeno su terminski ugovori na dionice zabilježili oštar pad. Futuresi indeksa S&P 500, Nasdaq i Dow Jones bili su u minusu većem od jednog posto. S druge strane, terminski ugovori dionice energetskih kompanija poput Exxona i Chevrona porasli su za oko dva posto.
Rast cijena i prije sukoba
Rast cijena nafte bio je primjetan i prije izbijanja sukoba. Uoči početka azijskog trgovanja u ponedjeljak, Brent je već u proteklih mjesec dana ojačao oko osam posto zbog straha od mogućih poremećaja u opskrbi.
Iran, dijelom zbog zapadnih sankcija, ne spada među najveće svjetske proizvođače nafte, ali ima ključnu ulogu u sigurnosti isporuka kroz Hormuški moreuz. Ovim uskim plovnim putem uz iransku obalu prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom, pa svaka prijetnja projektilima ili dronovima predstavlja ozbiljan rizik za globalno tržište.
Prema procjeni analitičara, rast cijena mogao bi biti veći od grupa proizvođača nafte, uključujući Saudijsku Arabiju, nije najavila povećanje proizvodnje u cilju očuvanja stabilne opskrbe i ublažavanja rasta troškova.
Utjecaj na kamatne stope i inflaciju
Dugotrajnije zadržavanje visokih veleprodajnih cijena nafte značilo bi skuplje gorivo, ali i prelijevanje viših troškova energije kroz cijelu opskrbnu lance. Tokom dana bit će jasnije hoće li rast cijena nafte utjecati na očekivanja finansijskih tržišta u vezi s mogućim smanjenjem kamatnih stopa Banke Engleske kasnije ovog mjeseca.
Ukoliko donosioci monetarne politike ne budu imali jasnu procjenu trajanja sukoba i poremećaja na Bliskom istoku, rizik od novog energetskog vala inflacije mogao bi se prevagnuti protiv smanjenja kamatnih stopa, i to u trenutku kada je i sam odbor za monetarnu politiku podijeljen po ovom pitanju.
Ipak, analitičari za sada ne očekuju ponavljanje energetskog šoka koji je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali upozoravaju da bi novi sukob mogao dodatno ubrzati rast cijena u periodu kada se očekivalo njihovo postepeno smirivanje.
