Skeneri ne odlučuju pobjednika izbora jer ručno brojanje ima posljednju riječ: Ovo je postupak u slučaju razlike u rezultatima

Cilj uvođenja skenera na Općim izborima 2026. godine na prvom mjestu je veća transparentnost, ali pojedinih stranaka i dalje sumnjaju u njihovu pouzdanost. Ipak, kritike koje kažu da se izbornim tehnologijama ne može vjerovati nemaju uporište s obzirom na to da će posljednju riječ imati “papir”.

Na Općim izborima ove godine, koji su zakazani za 4. oktobar, prvi put će izborne tehnologije biti korištene na svim biračkim mjestima. Odluku o uvođenju skenera i drugih uređaja potrebnih za izborni proces donio je visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je takvu odluku opravdao potrebom za većom transparentnosti s obzirom na veliki broj malverzacija u izbornom procesu Bosne i Hercegovine.

Političari kojima očigledno ne odgovara veća transparentnost otvorili su negativnu kampanju u javnosti, tvrdeći da se skenerima može softverski manipulisati. Takva kritika bi bila adekvatna da Pravilnik o provođenju Općih izbora 2026. jasno ne definiše da će svi glasovi biti i ručno prebrojani.

Šta više, u slučaju razlike u izbornim rezultatima dobijenim iz skenera i ručnog brojanja, Centralna izborna komisija BiH će potvrditi rezultate koji su dobijeni ručnim glasanjem.

Šta kaže Pravilnik o brojanju glasova i utvrđivanju rezultata

Član 60. Pravilnika o provođenju Općih izbora 2026. precizno definiše postupak u slučaju razlike u izbornim rezultatima dobijenim iz skenera i ručnog brojanja.

Prethodno se u članovima 29., 30., 31., 32. i 33. Pravilnika pojašnjava da će na svim biračkim mjestima, osim direktnog elektronskog prenosa glasova, isti biti prebrojani i na biračkim odborima.

Birački odbori će brojati glasove koji se nalaze u glasačkoj kutiji i koji su prethodno prošli skener na isti način kao i do sada: Kutije se otvore po zatvaranju biračkih odbora, stave na veliku radnu površinu, a zatim se listići prvo razvrstaju prema nivou vlasti i regularnosti listića. Slijedi brojanje glasova prema redoslijedu koji je utvrđen Pravilnikom, a zatim upisivanje tih glasova u obrazac koji se dostavlja općinskim i gradskim izbornim komisijama, koje to dalje prosljeđuju CIK-u.

Zatim se rezultati ručnog brojanja i rezultati elektronskog evidentiranja putem skenera aplikativno upoređuju u Glavnom centru za brojanje.

Ukoliko su rezultati identični, Centralna izborna komisija BiH ih objavljuje kao nekompletne, a ako dođe do razlike u rezultatima, CIK nalaže uklanjanje tih razlika i vrši dodatne provjere.

“Ako aplikativni sistem ukaže na razlike u rezultatima iz stava (1), Centralna izborna komisija BiH u cilju otklanjanja razlike i neslaganja naložiti će: provjere uvidom u nevažeće glasačke listiće, provjere u skenirane slike glasačkih listića, provjere neslaganja u broju birača i glasačkih listića po nivoima vlasti na biračkom mjestu i provjere po drugim kriterijima”, navodi se u stavu (3) člana 60. Pravilnika o brojanju glasova i utvrđivanju rezultata.

Ukoliko se pronađene razlike ne mogu otkloniti ni na jedan od načina propisanih u stavu (3), CIK će Glavnom centru za brojanje naložiti ponovno kontrolno ručno i elektronsko brojanje (stav 4). Ukoliko se rezultati ni tada ne budu podudarali, CIK će kao utvrđene rezultate objaviti one koji su proistekli iz ručnog brojanja.

“Ako postupak iz stava (4) rezultira novim razlikama, Centralna izbrona komsija BiH će kao utvrđene rezultate objaviti rezultate ručnog brojanja glasačkih listića u Glavnom centru za brojanje”, navodi se u stavu (5) člana 60. pomenutog Pravilnika.

To znači da čak i u slučaju softverske manipulacije skenerima, svaki glas ostaje zapisan ručno te će kao takav u konačnici biti i uvažen.

klix.ba