Inžinjer Bajram Zenuni je dobro znao koliko je za opstanak Bosne i Hercegovine važan relej na planini Vlašić, na kojem je radio. Mreža komunikacijskih releja se prva našla na udaru ostataka JNA i paravojnih četničkih trupa u proljeće 1992. godine.
Kraj na Dan nezavisnosti?
U prvim danima agresije na BiH, radio je Bajram Zenuni uz eksplozije granata do posljednjeg daha, dok je relej od četnika branila policija. Uz još trojicu policajaca, dao je život pokušavajući na životu održati komunikacijsko srce zemlje, svjestan da bez radio-signala BiH teško može preživjeti.
Njegova žrtva je postala je simbol otpora i važnosti mreže releja, kojoj 35 godina kasnije ponovo prijeti gašenje. Ovaj put je napad politički, ali nimalo manje opasan, pokazuje razgovor s direktorom prenosa BHRT-a Mensurom Petrovićem.
Nakon decenijske nebrige, kršenja zakona i političkih blokada, prijeti nam gašenje javnog servisa BHRT, a time i tri ključna relejna čvorišta, kojima 24 sata dnevno upravljaju posade BHRT-a. Uz onaj na Vlašiću, to su releji Hum iznad Sarajeva i Tušnica iznad Livna.
Gašenjem ove mreže, veliki dio države bi utonuo u digitalni i sigurnosni mrak, navodi Petrović. Objašnjava da signali iz centralne baze podataka na Marindvoru putuju širom zemlje i dalje upravo zahvaljujući tim čvorištima, te desetinama manjih primopredajnika i antena, na vrhovima BiH.
Sigurnosna kičma države
Preko ovih releja putuju signali agencija za lične dokumente (IDDEEA), za avionski saobraćaj (BHANSA), kantonalnih i federalnih policijskih agencija, Granične policije BiH, Oružanih snaga BiH, civilnih zaštita, federalne i kantonalne televizije, telekom operatera, navodi Petrović.
Bajram Zenuni. Arhivska fotografija
Prisjeća se da Ministarstvo unutrašnjih poslova u Čapljini danima nije moglo izdavati lične dokumente nakon što je šumski požar onesposobio jedan manji objekt na Crnom brdu.
– I dok se ne osposobi ponovo taj relej, signala nema i nastaje totalni komunikacijski kolaps i gubitak radio veza. Zamislite sad taj haos na novou BiH – navodi Petrović.
Informativni mrak
Gašenje BHRT-a na Dan nezavisnosti bila bi porazna poruka – da smo dozvolili da u miru ugase ono što se u ratu branilo životima. Bez mreže releja, BiH ne gubi samo medijski servis, već svoju unutrašnju povezanost i međunarodni suverenitet u komunikacijskom prostoru.
Dok se politički lideri spore oko raspodjele takse, tihi čuvari veza i komunikacije na vrhovima naših planina broje zadnje sate struje.
Ako ekrani potamne, a policijske radio-stanice utihnu, na praznik ili ne, znat ćemo da smo kao društvo izdali Bajrama Zenunija i budućnost koju je sanjao.
Mlake reakcije institucija
Od agencija koje je „Dnevni avaz“ kontaktirao, jedino je IDDEEA odgovorila da postoji rizik od prekida komunikacija, ali da agencija ima spremno rezervno rješenje koje će aktivirati u slučaju potrebe.
Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, a ni Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA, nisu smatrali da bi gašenje relejnih stanica utjecalo na njihove komunikacije, smatrajući da nisu prava adresa nadležna za ovo pitanje.
avaz
