Reformska agenda je ponovo “u modi”: Šta je usvojeno, a šta će biti poslano u Brisel?

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je prethodne sedmice na hitnoj telefonskoj sjednici usvojilo nacrt Reformske agende, dokumenta kojeg naša zemlja mora usvojiti kako bi dobila pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan

Radi se o planu Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija, Kosovo), vrijednog ukupno šest milijardi eura.

Inače, svi prethodni pokušaji da se usvoji Reformska agenda u BiH su propali. Jednom je razlog bila “rampa” iz Brisela, koja je stigla zbog nepotpunog dokumenta, a drugi put manjak saglasnosti na konačni tekst, nakon što za njega nisu glasali premijeri četiri kantona (ZDK, TK, SBK, USK).

Priča o Planu rasta dominirala je tokom 2024. godine, a kada je posljednji pokušaj propao, u isto vrijeme kada je Evropska komisija Reformske agende drugih zemalja iz naše grupe prihvatila, činilo se da od toga nema ništa.

Ipak, Vijeće ministara BiH je prethodne sedmice usvojilo nacrt ovog dokumenta, ali i napravilo jednu ključnu promjenu.

Mehanizam koordinacije odjednom nestao

Prema interpretaciji pojedinih aktera ovog procesa, kako je rečeno za Klix.ba, u zaključcima usvojenim na ovoj sjednici “krije” se ukidanje Mehanizma koordinacije, principa po kojem entiteti i kantoni imaju pravo da blokiraju odluke, a po kojem je i prvi nacrt ovog dokumenta “srušen” još sredinom prethodne godine.

Naime, u trećem i četvrtom stavu usvojenog zaključka navodi se da će “nadležna ministarstva u Vijeću ministara s nadležnim ministarstvima drugih nivoa vlasti nastaviti aktivnosti na usaglašavanju komentara u cilju finalizacije teksta” Reformske agende, te da će onda, najkasnije u roku 45 dana, “o tome izvijestiti Vijeće ministara radi upućivanja dokumenta u daljnju proceduru.”

Jednostavnije rečeno, a prema interpretaciji nekoliko izvora našeg portala u Vijeću ministara, ova formulacija smatra se svojevrsnim “obratom” u procesu, odnosno da će entiteti i kantoni reći svoje tokom izrade dokumenta, a da će konačni sud dati Vijeće ministara BiH, koje će zatim raspravljati o dokumentu prije konačnog slanja u Brisel.

Zaključci koji ostavljaju mogućnost intepretacije i šutnja ministara

Međutim, sama činjenica da je ovako važna stvar, poput dokumenta koji bi u BiH mogao donijeti ogromna sredstva, otvorena za interpretaciju za sobom vuče i potrebu da se o tome oglase ključni akteri.

Osim toga, dokument, odnosno nacrt, koji je usvojen nije objavljen, čime je javnost ostala uskraćena za njegov sadržaj, ali kojom su suštinski “zatvorena vrata” iza kojih se diskutuju stvari od javnog značaja.

Proces koji bi mogao donijeti milijardu eura investicija u BiH se tako vodi potpuno netransparentno, a ono što je javno dostupno je otvoreno za interpretaciju, što može izazvati konfuziju.

Šta znamo o Reformskoj agendi?

Sam dokument je, istina samo u medijima, objavljen u prošlosti, ali je pitanje koje su promjene urađene u međuvremenu.

Promjene na kojima su insistirali premijeri četiri kantona, koji su uskratili svoju saglasnost prije godinu dana, i dalje nisu uvažene. Kako je potvrđeno za Klix.ba, riječ je o dvije mjere sporne za vlasti u entitetu Republika Srpska.

Radi se o mjeri vezanoj za poštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te potrebi za popunjavanjem suda kojem fale dvije sudije iz RS-a, te ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć.

Međutim, vrijedi reći da je Vijeće ministara BiH sebi ostavilo prostor za djelovanje, rekavši kako će konačni dokument, zasad usvojen na ovom nivou samo kao nacrt s komentarima, biti razmatran tek za 45 dana nakon konsultacija s nižim nivoima vlasti.

Ipak, teško je za očekivati da će, čak i u narednih 45 dana, vlasti u manjem bh. entitetu prihvatiti uslove Brisela, čime bi se sredinom augusta BiH mogla opet naći u situaciji koja je, u ovom kontekstu, dobro poznata.

Jednostavnije rečeno, Vijeće ministara BiH bi moglo usvojiti dokument bez ovih mjera, što je Evropska komisija već jednom odbila, ili ga usvojiti s komentarima, što je također odbijeno u Briselu.

Reakcija Marte Kos kao “mig” u određenom pravcu

Usvajanje nacta Reformske agende prethodne sedmice pozdravila je Marta Kos, komesarka EU za proširenje. Njena reakcija je došla odmah po usvajanju dokumenta, iako nije bilo jasno šta je usvojeno, u smislu konkretnog teksta.

Imajući u vidu da je poznata tendecija EU da “trguje” baš na ovakvim pitanjima, te instant pohvalu koju je BiH dobila od Kos, nameće se pitanje da li će Brisel na kraju ipak prihvatiti ono što su nekada nazivali nepotpunim dokumentom, kako bi i naša zemlja došla, s godinu dana zakašnjenja, među zemlje koje dobijaju novac iz ovog fonda.

U svakom slučaju, BiH je nakon godinu dana, uz manju promjenu, došla na isto mjesto, uz “kupljenih” 45 dana za nagovaranje vlasti u RS-u za nešto što je jako teško za očekivati.

Ipak, reakcija Kos te tendencija Brisela da ide ispod svojih očekivanja i zahtjeva moglo bi značiti da i nepotpun dokument, kroz mjesec i pol, odjednom postane prihvatljiv.

klix.ba