Civilni sektor pred velikim izazovom: Najteža godina za nevladine organizacije
Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini ulaze u jednu od najtežih faza od završetka rata. Nakon smanjenja međunarodne finansijske pomoći mnoge su bile primorane da ugase pojedine programe, smanje broj zaposlenih ili potpuno obustave rad.
Iako se često doživljavaju kao kritičari vlasti, njihov doprinos daleko je širi. Organizacije civilnog društva godinama pomažu najugroženijim građanima, pokreću humanitarne akcije, štite ljudska prava i predlažu rješenja za probleme koje institucije ne uspijevaju riješiti.
Novi odnos
Direktorica Centra za promociju civilnog društva Aida Daguda smatra da je došlo vrijeme za novi odnos između vlasti i nevladinog sektora.
Daguda: Vlast i NVO nisu protivnici. Ustupljena fotografija
– Civilno društvo i javne institucije ne mogu biti trajni protivnici ako im je cilj rješavanje problema građana. Dosadašnji odnos često je bio obilježen nepovjerenjem, jer su vlasti posmatrale nevladine organizacije kao kritičare, dok su se institucije doživljavale uglavnom kao zatvorene i nezainteresovane za saradnju – poručuje Daguda, ističući da organizacije donose znanje i iskustvo s terena, dok institucije mogu ta rješenja pretvoriti u javne politike.
Žigić: Opstat će oni koji imaju podršku zajednice. Ustupljena fotografija
Sličnog je mišljenja i Radmila Žigić, direktorica Fondacije „Lara“, koja naglašava da građanski aktivizam neće nestati, ali će opstati samo organizacije koje imaju stvarnu podršku zajednice i više izvora finansiranja. Dodaje da je saradnja s institucijama važna, ali da ona ne smije značiti odustajanje od ukazivanja na njihove propuste.
Priroda posla
– ‘Lara’ od osnivanja sarađuje sa institucijama jer nam je takva bila priroda posla. Ako zbrinjavate žrtve, morate sarađivati sa javnim službama, sa strukturama vlasti. Sada postoje periodi kada naši zahtjevi lakše prolaze, i periodi kada smo ‘na čekanju’, ali je saradnja svakodnevna – kaže Žigić.
Poseban izazov predstavlja povjerenje građana. Dio javnosti nevladine organizacije i dalje povezuje sa stranim donatorima ili politikom, zbog čega sagovornici ističu da sektor mora biti transparentniji, više govoriti o rezultatima svog rada i snažnije uključivati građane u svoje aktivnosti.
Bez obzira na finansijske i političke izazove, jedno je jasno – bez aktivnog civilnog društva teško je očekivati kvalitetniji dijalog između građana i vlasti.
Više od 27.000 u registrima
U Bosni i Hercegovini registrovano je 27.432 udruženja i fondacije. Na približno 2,7 miliona stanovnika, koliko po procjenama živi stanovnika u BiH, dolazi gotovo jedna organizacija na svakih 100 građana. Registar ne čine samo klasične nevladine organizacije, već i sportski klubovi, kulturna društva, sindikati, udruženja penzionera, planinara, lovaca, osoba s invaliditetom i brojna druga građanska udruženja.
Upravo zbog toga BiH spada među zemlje s najrazvijenijom mrežom organizacija civilnog društva u regionu, iako je samo manji dio njih usmjeren na zagovaranje društvenih promjena i javnih politika.
avaz
