Burna debata:Milan Blagojević i Kasim Trnka – oči u oči –„Profesore, vrlo vas cijenim, ali niste u pravu…“

Neustavni napadi na Ustavni sud BiH. Nepoštivanje odluka, odbijanje imenovanja sudija iz Republike Srpske, pokušaji udaljavanja stranih sudija – sve bez posljedica. A koliko i s kakvim posljedicama najviša pravosudna institucija BiH može odolijevati? Gosti emisije Plenum FTV-a bili su Kasim Trnka, Milan Blagojević i Enver Išerić.

Trnka: Neprovođenje odluka Ustavnog suda ugrožava ustavni poredak Bosne i Hercegovine

Stručnjak za ustavno pravo i bivši sudija Ustavnog suda BiH, Kasim Trnka, izjavio je da Ustavni sud Bosne i Hercegovine uprkos smanjenom kapacitetu i dalje funkcioniše, ali u izuzetno teškim okolnostima. „Ustavni sud Bosne i Hercegovine u okrnjenom sastavu vrlo uspješno ostvaruje svoju funkciju u vrlo teškim okolnostima“, rekao je Trnka.

Istakao je da Sud često radi na granici kvoruma i potrebnog broja glasova za donošenje odluka. „Uvijek su na granici kvoruma i na granici potrebnog broja glasova za odlučivanje“, naveo je.

Objasnio je da veliko vijeće Ustavnog suda, koje odlučuje o apelacijama, formalno treba imati šest domaćih sudija, ali zbog neimenovanja sudija iz Republike Srpske u rad su uključeni i strani sudije. „Pošto nema dvoje domaćih sudija iz Republike Srpske, uključili su i jednog ili dvojicu stranih sudija kako bi dopunili kvorum“, kazao je.

Prema njegovim riječima, zbog toga je veoma teško postići potrebnu saglasnost za donošenje odluka. „Vrlo je teško postići takvu saglasnost da se u pojedinim odlukama praktično postigne jednoglasnost“, rekao je Trnka.

Govoreći o mogućoj institucionalnoj krizi, naglasio je da je funkcionisanje Ustavnog suda ključno za pravni i ustavni poredak države. „Funkcionisanje Ustavnog suda je od izuzetne važnosti za ukupan pravni i ustavni poredak Bosne i Hercegovine“, istakao je.

Ocijenio je da se Narodna skupština Republike Srpske dugotrajno odbijanjem izbora sudija ponaša protivustavno. „Sama činjenica da Narodna skupština Republike Srpske već duže vrijeme neće da izabere dvoje sudija Ustavnog suda znači da krši ne samo Ustav nego i Daytonski mirovni sporazum“, rekao je.

Dodao je da je riječ o sistemskom pritisku na instituciju Ustavnog suda. „To je bio jedan sistemski napad na instituciju Ustavnog suda“, naveo je.

Komentarišući odluku da sudije mogu ostati na funkciji i nakon sticanja uslova za penziju, Trnka je rekao da za to nema čvrstog ustavnog osnova. „U Ustavu izričito piše da mandat sudije traje do 70 godina života“, kazao je.

Ipak, smatra da je riječ o odluci donesenoj iz nužde kako bi se spriječila blokada sistema. „To je bila odluka iz nužde, ali svakako nije pravno opravdana“, rekao je.

Govoreći o ulozi međunarodne zajednice i visokog predstavnika, Trnka je podsjetio da su te nadležnosti definisane još Daytonskim mirovnim sporazumom. „Nije to nikakva improvizacija niti odluka Ustavnog suda, nego je Daytonskim sporazumom predviđena uloga međunarodne zajednice“, naveo je.

Istakao je da je zabrinjavajuće što domaće institucije i međunarodni akteri ne vrše veći pritisak zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda. „Ne upozoravaju ni domaće političke snage ni međunarodna zajednica na ovo protivustavno ponašanje“, rekao je.

Govoreći o neizvršavanju odluka Ustavnog suda, podsjetio je da su prema Ustavu odluke konačne i obavezujuće. „Svi su dužni da provode odluke Ustavnog suda bez obzira slažu li se s njima ili ne“, kazao je.

Dodao je da se politički osjetljive odluke najčešće ne provode. „Većina odluka koje imaju političku konotaciju i koje trebaju uređivati političke odnose – ne provode se“, upozorio je.

Komentarišući rad Tužilaštva Bosne i Hercegovine, Trnka je rekao da izostaje adekvatna reakcija na neprovođenje odluka. „Vjerovatno se radi i o političkom pritisku na tužilaštvo, ali i o profesionalnoj nespremnosti da se ovo pitanje riješi“, zaključio je Trnka.

Blagojević: Vlast u RS-u se ponaša iracionalno kada odbija imenovati sudije

Pravni stručnjak Milan Blagojević govorio je o funkcionisanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odbijanju vlasti u Republici Srpskoj da imenuje sudije iz tog entiteta, ali i istovremenom obraćanju tom sudu kroz apelacije. Istakao je da takvo ponašanje smatra iracionalnim i proturječnim.

Komentarišući odnos aktuelne vlasti u Republici Srpskoj prema Ustavnom sudu BiH, Blagojević je rekao da je riječ o ponašanju koje nije dosljedno.

„Ponašanje aktuelne vlasti u Republici Srpskoj nije ništa drugo do jedna iracionalnost. Iracionalnost, kada odbijaju, neće naprosto da imenuju dvoje sudija iz Republike Srpske“, rekao je Blagojević.

Dodao je da je kontradiktorno odbijati imenovanje sudija, a istovremeno se obraćati tom sudu po potrebi.

„Dakle, ako nećeš da imenuješ sudije iz Republike Srpske u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, onda budi dosljedan, pa onda se nemoj ni obraćati kad tebi treba apelacijom Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine“, naveo je.

Blagojević je kazao da takvo ponašanje, prema njegovom mišljenju, nije pitanje lične kritike, već političke nedosljednosti.

Govoreći o funkcionisanju Ustavnog suda BiH, naglasio je da neimenovanje sudija iz Republike Srpske ne utiče na rad te institucije, jer Ustav jasno definiše kvorum za odlučivanje.

„Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet sudija i da je kvorum za rad većina od tog broja. Kvorum za rad i za odlučivanje“, rekao je Blagojević, dodajući da Sud može nesmetano raditi sa sedam sudija.

Osvrnuo se i na tvrdnje da je riječ o „krnjem“ ili neustavnom sastavu suda, ocijenivši takve interpretacije pogrešnim.

„Znate, ima jedna pogrešna potpuno percepcija koja se čak pokušava intelektualno plasirati da je to krnji Ustavni sud, da je on u ovom sastavu od sedam sudija neustavan i da bi mogao da radi tek kad se imenuju sve sudije. To je apsurd“, istakao je.

Kao primjer naveo je i praksu Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država, koji je određeni period radio sa manjim brojem sudija nakon smrti jednog člana.

Blagojević je kritikovao i sam Ustavni sud BiH, navodeći da nije iskoristio mogućnost izmjene internih pravila kako bi ubrzao rješavanje predmeta u postojećim okolnostima.

„Dajte ljudi izmijenite ta pravila u tom članu deset, pa recite da to veliko vijeće, dok traje ovakva situacija, ulaze ovo dvoje inostranih sudija. Ili troje“, rekao je.

Prema njegovim riječima, Sud je mogao paralelno prilagoditi i sistematizaciju radnih mjesta kako bi angažovao prevodioce za strane sudije.

„Ustavni sud to ne radi, a imao je vremena već tri godine i zato mu se između ostalog od tri hiljade koliko je imao predmeta zaostalih u radu na početku ove opstrukcije iz Republike Srpske, taj broj popeo na 13.625“, naveo je Blagojević.

Išerić: Odluke Ustavnog suda BiH ne mogu biti neustavne

Pravni stručnjak Enver Išerić govorio je o pokušajima blokade rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ulozi visokog predstavnika te apelacijama koje dolaze iz RS-a u vezi sa bonskim ovlaštenjima i izmjenama Krivičnog zakona BiH. Istakao je da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, te da institucije države moraju biti zaštićene od političkih blokada.

Išerić je ocijenio da pokušaji osporavanja rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predstavljaju pokušaj urušavanja ustavnog poretka države. Govoreći o značaju ove institucije, naveo je da ustavni sudovi u svim državama imaju ključnu ulogu u očuvanju ustavnosti i vladavine prava, kao i u rješavanju sukoba nadležnosti između države i nižih nivoa vlasti.

“Zbog toga, svi oni koji nastoje da sruše ustavni poredak u Bosni i Hercegovini, da podijele državu Bosnu i Hercegovinu, nastoje da tog čuvara ustavnosti onemoguće u njegovom radu i djelovanju”, rekao je Išerić.

Podsjetio je i na pokušaje blokade rada Ustavnog suda kroz neimenovanje nedostajućih sudija iz Republike Srpske, ali je naglasio da Sud ipak nastavlja funkcionisati zahvaljujući izmjenama vlastitih pravila rada.

“Rad Ustavnog suda Bosne i Hercegovine jeste otežan, ali on nije blokiran”, kazao je, dodajući da sudije kojima je istekao mandat nastavljaju obavljati dužnost dok ne budu imenovani novi članovi Suda.

Govoreći o apelacijama SNSD-a koje se odnose na odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, Išerić je naveo da su očekivanja vlasti RS-a pred sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a bila potpuno nerealna.

“Očekivali su da će se tamo ograničiti mandat visokog predstavnika na određeni vremenski period, da će se ukinuti bonska ovlaštenja i da će se donijeti odluka kojom se poništavaju sve odluke koje je donio Christian Schmidt i Valentin Inzko. Međutim, ništa se od toga nije desilo”, rekao je.

Naglasio je da visoki predstavnik u BiH ima ovlaštenja da donosi odluke i zakone kada procijeni da je to potrebno, podsjećajući da Bosna i Hercegovina već tri decenije funkcioniše u sistemu bonskih ovlaštenja.

“Svi u BiH već 30 godina radimo u tom režimu. U tom režimu bonskih ovlaštenja i donošenja odluka visokog predstavnika”, rekao je Išerić.

Posebno je kritikovao političke izjave kojima se odluke Ustavnog suda nazivaju neustavnim.

“Ne mogu odluke Ustavnog suda biti neustavne. Jer Ustav Bosne i Hercegovine piše da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće”, poručio je.

Komentarišući produženje mandata sudijama Ustavnog suda nakon navršenih 70 godina života, Išerić je rekao da je Sud bio dužan reagovati kako bi zaštitio ustavni poredak BiH, s obzirom na to da entitetski parlamenti nisu imenovali nove sudije.

“Neimenovanje ovih nedostajućih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je krivično djelo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine – napad na ustavni poredak”, rekao je.

Govoreći o ulozi visokog predstavnika i tvrdnjama da je riječ o protektoratu, Išerić je podsjetio da je Bosna i Hercegovina potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma prihvatila postojanje te institucije.

“Prihvatili smo da ta institucija bude u Bosni i Hercegovini, da pomaže vlastima Bosne i Hercegovine da implementiraju civilni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i da se poštuje Ustav Bosne i Hercegovine”, naveo je.

Na kraju je zaključio da visoki predstavnik, uprkos različitim političkim reakcijama na njegove odluke, radi posao koji su domaće institucije trebale same obaviti. “U principu radi posao koji smo mi u ovoj državi trebali da radimo i da uradimo”, rekao je Išerić.

SB