U prostoru između njive i crnog tržišta, sirovi duhan je van sistema akciza
Crno tržište duhana u Bosni i Hercegovini godinama ostaje jedna od najvećih “rupa” sive ekonomije, a ključ problema krije se upravo u zakonskoj razlici između sirovog i prerađenog duhana. Dok su cigarete i ostali duhanski proizvodi pod strogim nadzorom države, sama biljka duhana i sirovi list – nisu predmet akciznog oporezivanja.
Prema važećem Zakonu o akcizama Bosne i Hercegovine, akciza se ne obračunava na duhan kao biljku niti na sirovi list duhana koji se tretira kao poljoprivredni proizvod. Oporezuju se isključivo akcizni proizvodi proizvedeni ili uvezeni u BiH – cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje.
Zakon jasno definiše trenutak nastanka poreske obaveze. Akciza se obračunava tek kada proizvođač prvi put prometuje akcizni proizvod ili kada se takav proizvod uvozi u BiH.
Drugim riječima, biljka duhana sama po sebi nije predmet akciznog oporezivanja sve dok ne postane proizvod namijenjen krajnjoj potrošnji.
Član 6. Zakona o akcizama dodatno precizira šta se smatra duhanskim prerađevinama. U kategoriju duhana za pušenje ulazi rezani, usitnjeni ili presovani duhan prikladan za pušenje bez dodatne industrijske obrade, ali i drugi duhanski proizvodi koji se stavljaju u maloprodaju. Čak se i ostaci listova duhana i nusproizvodi nastali preradom tretiraju kao akcizna roba.
Upravo na toj granici između sirovine i gotovog proizvoda nastaje najveći problem.
Dok je legalno tržište cigareta pod kontrolom Uprave za indirektno oporezivanje BiH kroz sistem akciza i akciznih markica, sirovi duhan kao poljoprivredna kultura ostaje izvan takvog režima nadzora. Stručnjaci upozoravaju da dio tog duhana završava u ilegalnim tokovima – bez evidencije, bez kontrole i bez plaćenih dažbina.
Na crnom tržištu širom BiH najčešće se prodaje rezani duhan “na kilogram”, bez deklaracije, zdravstvenih upozorenja i akciznih markica. Zbog znatno niže cijene u odnosu na legalne cigarete, ovakvi proizvodi imaju stabilnu potražnju među potrošačima osjetljivim na rast cijena.
Problem, međutim, nije samo fiskalne prirode.
Ekonomisti i stručnjaci za javne finansije upozoravaju da ilegalno tržište duhana istovremeno predstavlja i pitanje javnog zdravlja i sigurnosti građana. Duhan koji se prodaje van legalnih tokova ne prolazi propisane kontrole kvaliteta, nema jasno porijeklo niti garanciju zdravstvene ispravnosti.
Dodatni izazov predstavlja i podjela nadležnosti među institucijama. Uprava za indirektno oporezivanje BiH kontroliše uvoz akciznih proizvoda, obračun i naplatu akciza te sistem akciznih markica, ali nema primarnu nadležnost nad proizvodnjom, sadnjom i evidencijom sirovog duhana. Ta oblast pripada sektoru poljoprivrede i statistike.
U praksi to znači da država ima relativno precizan pregled legalnog tržišta duhanskih prerađevina, ali nema potpunu kontrolu nad količinama proizvedenog i prometovanog sirovog duhana.
Prema dostupnim međunarodnim statistikama, proizvodnja lista duhana u BiH posljednjih godina opada, ali stručnjaci upozoravaju da dio tržišta ostaje izvan zvaničnih evidencija upravo zbog nelegalne trgovine i sive ekonomije.
Sličan princip postoji i u Evropskoj uniji. Harmonizovana pravila EU uglavnom se odnose na gotove duhanske proizvode, dok sama biljka duhana nije predmet akciznog oporezivanja.
Ipak, pojedine članice Evropske nije uvele su posebne registre i obaveze evidencije za proizvođače, otkupljivače i distributere sirovog duhana kako bi spriječile ilegalnu preradu i šverc.
Sve češće se i u BiH otvara pitanje uvođenja strožih pravila registracije i praćenja prometa duhanske sirovine. Cilj takvih mjera bio bi jačanje kontrole nad tržištem sirovog duhana i suzbijanje sive ekonomije koja godinama prati ovu oblast.
Jer dok država ubire milijarde kroz akcize na legalne cigarete, dio tržišta i dalje funkcioniše daleko od poreskih evidencija – u prostoru između njive i crnog tržišta.
klix.ba
