Bh. ekonomija u 2025. godini: Nikšićeva šok terapija, kamiondžijske blokade i američko “postrojavanje”
Prethodna godina u Bosni i Hercegovini je počela rastom minimalne plate. U Federaciji Bosne i Hercegovine je porasla sa 619 na hiljadu KM, odnosno za 62 posto, što je najveći procentualni rast minimalne plate u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.
Vlast ovog entiteta uvjerava da je bila primorana donijeti odluku o značajnom rastu minimalne plate zbog značajnog poskupljenja potrepština, prvenstveno hrane. Zvanični statistički podaci govore da je stopa inflacije hrane 2025. iznosila između šest i 8,9 posto. Opća stopa inflacije je bila između četiri i 4,8 posto.
Privredni subjekti u FBiH su bili protiv ovolikog rasta minimalca jer su smatrali da je ekonomski neodrživ. Smatrali su da je ekonomski neodrživ i zbog toga što nisu stvoreni uslovi za taj rast, prije svega smanjenjem doprinosa za radnike. Strahovali su da bi to za posljedicu moglo imati desetine hiljada otkaza, što se pak 2025. nije dogodilo.
Broj zaposlenih u FBiH jeste smanjen, ali nije poznato da li je, i ako jeste, to uzrokovano rastom minimalca koji je entitetski premijer Nermin Nikšić (SDP) nazvao šok terapijom, povećanjem broja onih koji su se penzionisali, iseljavanjem stanovništva i drugim demografskim procesima.
S druge strane, Republika Srpska je prošle godine uvela diferenciranu minimalnu platu. Naime, minimalac za one koji rade najjednostavnije poslove je ostao nepromijenjen – 900 KM, koliko je 2024. iznosio za sve radnike.
Ipak, minimalna plata za radnike s trogodišnjom srednjom školom je povećana na 950 KM (za 5,6 posto), za radnike s četverogodišnjom srednjom školom je povećana na hiljadu KM (za 11,1 posto) i za radnike s fakultetom je povećana na 1.300 KM (za 44,4 posto).‚
Ipak, inflacija dobrim dijelom poništava rast plata, što nije slučaj samo u Bosni i Hercegovini, već i u mnogim drugim državama, pa i u onim razvijenijim. Stanovnici Hrvatske su odlučili svoje nezadovoljstvo visokim cijenama izraziti bojkotom, tj. nekupovanjem. Taj bojkot se proširio na Bosnu i Hercegovinu i ostatak bivše Jugoslavije.
RS je prvi u Bosni i Hercegovini omogućio upotrebu elektronskog novca, i to davanjem licence kompaniji Aircash, a onda se u FBiH dogodilo ono na šta se dugo čekalo. Naime, vlast ovog entiteta je smanjila doprinose sa 41,5 na 36 posto. Privrednici su pozdravili ovo smanjenje, napomenuvši da je to jedan od uslova za rast plata. Nadležni su obećali da će nastaviti raditi na dodatnom smanjenju doprinosa.
Ljeto je dobrim dijelom obilježeno time kako će RS platiti slovenskoj kompaniji Viaduct obeštećenje od 110 miliona KM, zbog nepoštivanja ugovora o koncesiji, prema kojem je Viaduct u ovom entitetu trebao izgraditi hidroelektranu. RS je u međunarodnom arbitražnom postupku obavezan na isplatu spomenutog obeštećenja.
Poslije višesedmičnih političkih previranja i blokade Agencije za navigaciju i kontrolu zračnog prostora Bosne i Hercegovine (BHANSA), što je bila posljedica Viaductovog zahtjeva da se u izvršenju presude blokira državna imovina, obeštećenje je plaćeno. Plaćeno je posebnim sredstvima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH), a RS bi ta sredstva trebao postepeno nadoknaditi.
U Bosni i Hercegovini je uslijedila dvodnevna blokada kamionskog transporta. Konzorcij logistika Bosne i Hercegovine, koji okuplja domaće logističke kompanije, bio je organizator ove blokade, kojom su izrazili nezadovoljstvo uslovima rada u Evropskoj uniji. Prvenstveno su od državnog Ministarstva komunikacija i prometa tražili da im olakša taj rad.
Sjedinjene Američke Države su “postrojile” domaće političare, tražeći od njih da intenziviraju rad na projektu plinovoda Južna interakcija. Novost po pitanju ovog projekta jeste što Amerikanci žele da ovaj plinovod bude dat kao koncesija nekoj od američkih kompanija.
U završnici 2025. dobili smo nove kilometre autoceste na Koridoru 5C, i to 11 kilometara na dionici kojom se povezuje Nemilu i Poprikuše.
klix.ba
