Zašto smo ponovo na sivoj listi FATF-a: Pranje novca u BiH prolazi nekažnjeno
Bosna i Hercegovina se drugi put u nešto više od deset godina našla na sivoj listi FATF-a. Ključni nedostatak je što sistem za sprečavanje pranja novca godinama ne daje dovoljno konkretnih rezultata. Posljedice bi, osim institucija, mogli osjetiti privreda, banke i građani koji posluju s inostranstvom.Iako se u javnosti veliki dio rasprave vodio oko zakona koje BiH nije uspjela usvojiti na vrijeme i političke odgovornosti za novi međunarodni nadzor, problemi zbog kojih je zemlja ponovo dospjela na sivu listu mnogo su dublji.
Zakone o sprečavanju pranja novca Bosna i Hercegovina ima. Institucije postoje. Postoje i finansijsko-obavještajni kapaciteti, tužilaštva, policijske agencije i nadzorna tijela. Ono što nedostaje jesu mjerljivi rezultati koji bi pokazali da taj sistem u praksi funkcioniše. Upravo je to jedna od ključnih poruka analize Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) o povratku BiH na sivu listu FATF-a.
Samo šest optužnica
Jedan od problema najbolje pokazuju podaci o procesuiranju pranja novca. Tužilaštvo BiH je tokom 2025. godine podiglo svega šest optužnica za pranje novca protiv 45 osoba. Godinu ranije podignuta je jedna optužnica protiv šest osoba, dok su tokom 2023. podignute dvije optužnice protiv 17 osoba.
Problem nije samo broj predmeta. Finansijske istrage, koje bi trebale pratiti tok novca i pomoći institucijama da utvrde gdje je završila imovinska korist stečena kriminalom, nerijetko se pokreću tek nakon početka krivičnog postupka, pa čak i nakon podizanja optužnice. Takav pristup osumnjičenima ostavlja dovoljno vremena da novac i imovinu premjeste, prikriju ili prenesu na druga lica.
Ko prijavljuje sumnjive transakcije?
Posebno pitanje predstavlja uloga profesija koje mogu biti iskorištene za prikrivanje porijekla novca.
Advokati, notari, računovođe i druge profesije mogu imati važnu ulogu u kupovini nekretnina, osnivanju kompanija, prijenosu vlasništva i drugim poslovima kroz koje se novac može integrisati u legalnu ekonomiju. Ipak, podaci pokazuju veoma mali broj prijava sumnjivih transakcija iz ovih sektora. Od 2020. do 2024. godine u BiH je iz ovih profesija podneseno svega 87 prijava sumnjivih transakcija. Od toga su 84 podnijeli notari, računovođe su podnijele dvije i advokati jednu.
Nismo potpuno izolovani
Ulazak BiH na sivu listu ne znači zaustavljanje međunarodnih transakcija niti automatski odlazak stranih investitora, ali povećava rizik i donosi strožije kontrole. Banke i kompanije mogu se suočiti s dodatnom dokumentacijom, dužim procedurama i većim troškovima poslovanja. Najveći efekt mogli bi osjetiti bankarski sektor, izvoznici, kompanije koje posluju sa inostranstvom, ali i građani koji žive ili rade van BiH.BiH je već jednom bila na sivoj listi, od 2015. do februara 2018. godine, ali dio tada provedenih reformi nije trajno institucionalizovan.
Mjere su uglavnom tretirane kao obaveza za skidanje s liste, a ne kao sistem koji mora kontinuirano funkcionisati, zbog čega se BiH nekoliko godina kasnije ponovo našla u istoj situaciji.
Problem stvarnog vlasništva
Još jedna slabost je transparentnost stvarnog vlasništva nad kompanijama. Federacija BiH još nema uspostavljen registar stvarnih vlasnika, dok postoje problemi i s dostupnošću i pouzdanošću podataka o vlasništvu u različitim dijelovima zemlje. Za istrage pranja novca ovo nije administrativna sitnica. Kompanije se mogu koristiti za prikrivanje stvarnog vlasnika novca ili imovine, dok složene vlasničke strukture mogu otežati utvrđivanje ko u konačnici kontroliše određenu firmu ili ostvaruje korist od njenog poslovanja.
avaz
