Za hranu i poljoprivredne proizvode 5,32 milijarde KM: Milijarde za uvoznu hranu i vodu, dvaput više nego za benzin i naftu
BiH je u prošloj godini zabilježila ukupan vanjskotrgovinski deficit u iznosu od čak 12,98 milijardi KM.
Podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH pokazuju da smo najviše izvozili električnu energiju, u vrijednosti od 868,8 miliona KM, ali da smo istovremeno struju iz uvoza platili 629 miliona KM.
Posebno zabrinjava rast uvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda, koje smo platili 5,32 milijarde KM.
Nema strategije
Među robama koje kupujemo, a nekada smo ih sami proizvodili, jesu goveđe meso (346,4 miliona KM), hljeb, kolači i peciva (300 miliona), pšenica nas je koštala blizu 130, suncokretovo ulje više od 198 miliona maraka, dok smo vodu i sokove iz uvoza platiti 310 miliona KM. Apsurdno, ali istinito, za hranu iz uvoza izdvojili smo dva i po puta više novca nego za naftne derivate, na čiji smo uvoz osuđeni.
Ekonomski stručnjak, univerzitetski profesor Željko Rička, podsjeća da BiH nema strategiju razvoja poljoprivrede, te da je poljoprivreda svedena na socijalnu oblast, gdje se ljudi trebaju sami zaposliti, kako od države ne bi tražili ništa.
Rička: Isplativije uvoziti, nego proizvoditi. Ustupljena fotografija / Avaz
– Pojedinačna poljoprivreda je prevaziđena, to je danas igra velikih brojeva. Ne može se na tržište sa skupim jediničnim proizvodom, a ono što proizvedemo je nedovoljno i za trećinu vlastitih potreba. Ta proizvodnja kod nas je postala apsolutno nerentabilna, a uvoz koji imamo je silom prilika – dodaje Rička.
Šta je rješenje?
Smatra da su u oblasti proizvodnje hrane BiH potrebna ulaganja i objedinjavanje gazdinstava, ali upozorava da, u eri kada energija i hrana postaju najvažniji segmenti svake ekonomije svijeta, poprilično kasnimo.
– Ko nas sprečava da se na nekom području organizuje veći broj vlasnika zemlje i da to bude neka vrsta zadružne proizvodnje, ali s većim količinama?! Na ovaj način dolazimo u situaciju da nam je isplativije uvoziti, nego proizvoditi ovdje. Imat ćemo veće cijene domaćih proizvoda, stalni socijalni pritisak, proteste poljoprivrednika, tako da smo davno trebali početi s ukrupnjavanjem proizvodnje. Odabrati šta da proizvodimo, a da to država podupire – ističe profesor Rička.
Odakle uvozimo?
Prema podacima za 2025. godinu, vrijednost uvoza prehrambenih proizvoda je dostigla čak 2,72 milijarde eura.
Veliki dio uvoza dolazi iz Evropske unije, koja učestvuje s više od polovine ukupne vrijednosti, dok zemlje regiona čine dodatnih 29 posto. Najveći pojedinačni dobavljači su Srbija, Hrvatska, Njemačka, Italija i Mađarska.
avaz
