Vehid ef. Arnaut: Neka naši kurbani pokažu našu spremnost na žrtvu i zahvalnost Gospodaru

Muslimani sutra dočekuju blagdan Kurban bajram. Prema riječima Vehida ef. Arnauta, ovo je prilika da od dragog Boga molimo milost za ljudski rod, da uveselimo uplakane, izrazimo suosjećajnost s onima u potrebi. “Ne treba uvijek pružati pogled daleko, možda oni u našoj neposrednoj blizini trebaju našu toplu riječ ili lijepu gestu”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kurban bajram se naziva i Veliki bajram, jer u sebi spaja tri velike obaveze vjernika. Hadž kao vrhunac ispunjenja vjerničkih dužnosti, kurban kao simbolično žrtvovanje svoga nefsa i Bajram – dane sveopće radosti za muslimane i dane dobivanja velikih nagrada – mubarek dane.

– Dani Bajrama su mubarek, odabrani i blagoslovljeni dani, a vjernici svoju radost iskazuju zahvalnošću Gospodaru, a vrata oprosta i Božije samilosti širom su otvorena – ističe ef. Arnaut u intervjuu za Fenu.

Žrtvovanje kurbana, dodaje, najbolje oslikavaju riječi Uzvišenog: “Do Allaha neće doprijeti njihovo meso ni njihova krv, nego do Njega dopire vaša pobožnost”. Za vjernika je to način zahvale, iskazivanje odanosti i spremnosti na žrtvu u ime Boga a u korist njegove zajednice.

– Kurban je otkup za naše porodice, žrtvovanje materijalnih dobara radi izgrađivanja plemenitih svojstava, velikodušnosti i darežljivosti – navodi on.

Iz primjera Ibrahima a.s. za koga se veže praksa žrtvovanja kurbana, ali i primjera Kabila i Habila, jasno je da Bog u kurbanu traži čistu dušu, iskrenu namjeru, ispunjavanje emaneta prema Gospodaru, a ne samo puko žrtvovanje radi njega samog.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premda je korist od kurbanskog mesa prvenstveno usmjerena na siromašne, za vjernike je obećana velika nagrada na “onom” svijetu, koja ih motivira i pokreće.

Arnaut pojašnjava da žrtvovanje kurbana spada u vadžib – drugostepenu vjersku dužnost, i obavezni su je izvršiti svi oni koji nakon podmirenja svojih redovnih životnih troškova imaju mogućnost da žrtvuju kurban. Oni koji nisu u mogućnosti, nemaju ni obavezu.

Za razliku od žrtve u drugim religijama, kaže on, Islam je kurbansko meso (meso žrtve) učinio halalom (dozvoljenim) za konzumiranje.

Pored brige o siromašnima, dio kurbana se dijeli rodbini i prijateljima, te se na taj način razvija empatija među ljudima i snaže rodbinske i prijateljske veze.

– Na kraju, trećinom koju vjernik može zadržati za sebe, ukoliko želi, ni svoju porodicu ne ostavlja bez užitka konzumiranja kurbanskog mesa, a mnogi će kazati da je to jedno od najukusnijih koje su probali – kaže Arnaut.

Na ovaj način, zaključuje, i oni koji nisu u prilici da žrtvuju kurban, učestvuju u njegovim blagodatima i nose osjećaj radosti ovih mubarek dana.

Podjela kurbanskog mesa, posebno na nivou brige koju pokazuje Islamska zajednica u BiH kroz akciju “Kurbani”, pokazuje svoju puninu u brizi za socijalno najosjetljivije kategorije koje topli obrok nalaze na policama narodnih kuhinja tokom cijele godine.

Efendija Arnaut je, govoreći o obavljanju hadža, kazao da je hadž za vjernika neponovljivo iskustvo, posebno kada ga obavlja prvi put.

– Susret s Ka’bom, prvi tavaf (obilazak sedam krugova oko Ka’be), Arefat i posjeta Medini su najemotivniji trenuci za većinu vjernika, koje pamti cijeli život. Arefat je trenutak osobnog unutrašnjeg preispitivanja grešaka, grijeha i pogrešaka, priznanje svojih slabosti i trenutak najdubljeg poniranja u traženju oprosta – ističe Arnaut.

Bez obzira što se vjernik nalazi u moru onih koji oprost traže, pojašnjava, uvijek je fokusiran na traženje oprosta za sebe i svoje najbliže.

Obaveza hadža nastupa kada osoba stekne fizičke i materijalne uslove. Punoljetstvo, sloboda, pamet, fizičko zdravlje i materijalne mogućnosti su formalni uslovi. Svakako tu dolazi do izražaja i revnost u izvršavanju ostalih islamskih obaveza, prije svega namaza, posta, moralnog života i sl.

– Hadž je vrhunac vjernikovog uspinjanja na putu pokornosti Allahu, stoga je važno i prije hadža živjeti životom koji odaje vjernost islamskim normama – naglasio je.

Iako nas i ovaj Veliki Bajram zatiče u teškom trenutku, ratovi, teška ekonomsko-socijalna i politička situacija, nemiri u čitavom svijetu, nepravda, efendija Arnaut kaže da je svijet uvijek u nekom previranju.

– Bilo je i težih trenutaka u povijesti ljudskog roda, kao i lakših, a to nas ne oslobađa naših vjerničkih obaveza – navodi on.

Stoga, ističe on, Bajram, a posebno hadž, je prilika da od dragog Boga molimo milost za ljudski rod, da aktivno učestvujemo u pozitivnim poslovima na dobrobit svih ljudi, da podijelimo radost, obveselimo uplakane, izrazimo suosjećajnost s onima u potrebi.

– Ne treba uvijek pružati pogled daleko, možda su oni u našoj neposrednoj blizini potrebni našoj toploj riječi ili lijepoj gesti. Naša odgovornost je uvijek limitirana našim objektivnim mogućnostima – ističe on.

U svojoj bajramskoj poruci, ef. Arnaut je kazao da najbolji posao koji vjernici na dan Velikog Bajrama mogu učiniti je žrtvovanje svojih kurbana.

– Neka naši kurbani pokažu našu spremnost na žrtvu i zahvalnost Gospodaru. Naše hadžije neka mole za nas i za čitav svijet a i mi za njih, da im hadž bude kabul (primljen). Podijelimo osjećaje radosti, posebno sa onima koji tuguju, pružimo ruku saradnje i oprosta kao što Bog pruža obilje Svoje milosti u ovim blagoslovljenim danima – poručio je Vehid ef. Arnaut, rukovodilac Ureda za zekat Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

avaz