Bh. meteorolog Nedim Sladić uputio je ozbiljno upozorenje da će u periodu od 6. do 12. augusta rizik od požara biti izuzetno visok širom Balkana i zapadne Evrope, pozivajući građane na krajnju odgovornost prema prirodi. Na objavljenoj mapi, Bosna i Hercegovina se nalazi u crvenoj, rizičnoj zoni.
Upozorenje stiže u jeku novog toplotnog vala koji zahvata veći dio zemlje, a koji donosi izostanak značajnijih padavina, potpuno isušenu vegetaciju i povremeno pojačan vjetar. Riječ je o najopasnijoj kombinaciji faktora koju vatrogasci pamte, gdje je za katastrofu dovoljna samo jedna neoprezna iskra ili neugašen opušak.
Sjećanje na prošlogodišnju vatrenu stihiju
Prošlog ljeta Bosna i Hercegovina je sedmicama vodila iscrpljujuću bitku s požarima. Najteže posljedice zabilježene su u Hercegovini, gdje su vatreni jezici progutali hiljade hektara šuma, niskog rastinja i poljoprivrednog zemljišta.
Vatra je direktno prijetila stambenim objektima, vikendicama, elektroenergetskoj infrastrukturi i dalekovodima, dok se gusta dimna zavjesa širila desetinama kilometara.
- Najkritičnije lokacije prošle godine:
- Područja Trebinja, Mostara, Čapljine, Stoca, Neuma, Konjica i Jablanice.
- Okolina Drvara, Bosanskog Petrovca, Bihaća, Teslića i mnoge druge lokacije širom zemlje.
Koji dijelovi BiH su sada u najvećoj opasnosti?
Aktuelni meteorološki uslovi u potpunosti podsjećaju na scenarij koji je prethodio prošlogodišnjim katastrofalnim požarima.
- Najveći rizik ponovo prijeti Hercegovini: Mostar, Čapljina, Stolac, Ljubuški, Neum i Trebinje.
- Ostala rizična područja: Okolina Konjica i Jablanice, kanjon Neretve, kao i planinski masivi i regije poput Romanije, Ozrena, Majevice i Krajine.
Ljudski faktor kao glavni uzročnik
Stručne službe i vatrogasci neprestano naglašavaju da velika većina šumskih požara nije prirodnog porijekla, već je posljedica ljudske nepažnje i neodgovornog ponašanja.
U ovakvim ekstremnim vremenskim uvjetima, sljedeće radnje mogu u sekundi izazvati nesagledive posljedice:
- Paljenje korova i poljoprivrednog otpada
- Nekontrolisano spaljivanje biljnog otpada
- Roštiljanje i loženje vatre na otvorenom prostoru
- Odbacivanje neugašenih opušaka cigareta
Danonoćna borba na terenu i iz zraka
Tokom prošlogodišnjih kriza, borba s vatrenom stihijom odvijala se 24 sata dnevno. Na prvoj liniji odbrane nalazili su se profesionalni i dobrovoljni vatrogasci, pripadnici civilne zaštite, radnici šumskih gazdinstava, policijski službenici i hrabri mještani.
Zbog razmjera opasnosti, u akciju su se uključili i helikopteri Oružanih snaga BiH te Helikopterskog servisa RS-a, a zbog složenosti situacije zatražena je i međunarodna pomoć kroz Mehanizam civilne zaštite Evropske unije. Ipak, ekstremne temperature, jak vjetar i nepristupačan teren u mnogim trenucima su maksimalno otežavali akcije gašenja iz zraka i sa zemlje.
