Upaljeni alarmi u Evropi: Skladišta prirodnog gasa na minimumu, a najavljuje se izrazito hladna zima
Evropa ide ka ulasku u hladnije mjesece s najnižim zalihama gasa u posljednjih 13 godina, što je izazvalo “zimsku paniku” među trgovcima energentima, upozorili su stručnjaci.
Zalihe gasa u EU bile su popunjene 63 posto u posljednjoj sedmici augusta, što je znatno ispod prosjeka od 80 posto za kraj augusta prethodnih godina i među najnižim nivoima ikada zabilježenim za ovo doba godine.
Pri sadašnjem sporom tempu punjenja skladišta gasom, EU će vjerovatno ući u zimsku sezonu grijanja sa zalihama koje će biti oko petine ispod petogodišnjeg prosjeka i na najnižem nivou od 2013. godine, prema Gregu Molnaru, analitičaru za gas i profesoru.
“Niski nivoi zaliha prirodno povećavaju rizik od veće volatilnosti cijena tokom zime”, rekao je on, dodajući da bi situaciju mogli pogoršati hladni periodi ili periodi slabog vjetra, koji bi povećali potrošnju gasa tokom zime.
Velika Britanija mogla bi biti posebno izložena tržišnim oscilacijama jer je jedan od najvećih potrošača gasa u Evropi, ali raspolaže s jednim od najmanjih kapaciteta za skladištenje domaćeg gasa.
Velika Britanija se obično oslanja na uvoz gasa cjevovodima iz Evrope ili tankerima iz SAD-a i s Bliskog istoka. Chris O’Shea, izvršni direktor kompanije Centrica, vlasnika British Gasa, rekao je ove sedmice da Velika Britanija za predstojeću zimu ima “gotovo nimalo gasa u skladištima”.
Zalihe gasa u EU teško se povećavaju prema ublaženom cilju od 80 posto popunjenosti do početka zime, otkako je rat SAD-a i Izraela protiv Irana izazvao ozbiljne poremećaje u izvozu nafte i gasa iz regije Perzijskog zaljeva.
Hladan završetak prošle zime, kao i veća proizvodnja električne energije iz gasa nego što je uobičajeno tokom ovogodišnjih toplotnih valova u Evropi, također su doprinijeli pražnjenju zaliha gasa u bloku. U uobičajenoj godini vlasnici skladišta pune ih tokom ljeta, kada su potražnja i cijene niže.
Cijene gasa na evropskom tržištu ovog su ljeta ostale relativno stabilne, u nadi da će Hormuški moreuz biti ponovo otvoren i da će zalihe za zimu moći biti obnovljene.
Međutim, prema Bjarneu Schieldropu, glavnom analitičaru za robe u nordijskoj bankarskoj grupaciji SEB, niko ne očekuje da će se to dogoditi u skorije vrijeme.
“Kao rezultat toga, evropsko tržište prirodnog gasa tokom protekle sedmice zapalo je u svojevrsnu zimsku paniku”, dodao je Schieldrop.
Iako se ne očekuje da će Evropa ove zime imati fizičku nestašicu gasa, trgovci očekuju više cijene.
Referentna cijena gasa posljednjih je sedmica porasla na najviši nivo u posljednje tri godine, iznad 68 eura po megavat-satu (MWh), što je više nego dvostruko u odnosu na cijenu s početka godine.
Cijene su naglo porasle zbog sve većeg očekivanja da će se trgovci na tržištu EU morati nadmetati s azijskim kupcima kako bi osigurali isporuke ukapljenog prirodnog gasa, odnosno LNG-a, kako temperature počnu padati.
Bez ponovne uspostave izvoza gasa s Bliskog istoka, referentna cijena u Evropi vjerovatno bi morala porasti iznad 100 eura po MWh kako bi privukla dovoljno isporuka gasa za podmirivanje zimske potražnje, prema analitičarima Goldman Sachsa.
Zabrinutost zbog snabdijevanja gasom posebno je izražena u zapadnoj Evropi, gdje su nivoi zaliha znatno niži nego u zemljama poput Italije i Poljske, koje su uspjele napuniti svoja skladišta na više od 80 posto kapaciteta.
U Njemačkoj, koja ima najveći kapacitet za skladištenje gasa u Evropi, skladišta su popunjena oko 50 posto, prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe. Nivoi zaliha u Belgiji i Nizozemskoj, koje su direktno povezane s britanskim tržištem gasa plinovodima, iznose 51, odnosno 45 posto.
Očekuje se da će ovisnost Velike Britanije o globalnom uvozu gasa dodatno porasti kako se bude ubrzavao pad proizvodnje gasa u britanskom dijelu Sjevernog mora, a proizvodnja u Norveškoj počela opadati od 2030. godine.
Vlada razmatra planove za pružanje direktne finansijske podrške kako bi se zaštitila domaća gasna infrastruktura, nakon što je zvanična konsultacija pokazala da bi domovima i preduzećima u narednoj deceniji moglo ponestati gasa, uprkos sve većem oslanjanju zemlje na čiste izvore energije.
To bi moglo uključivati finansijsku podršku vlasnicima skladišta gasa i operaterima plinovoda, kako bi ekonomski bilo isplativo unaprijediti i održavati tu infrastrukturu tokom narednih decenija.
Britanski regulator za energetiku Ofgem saopćio je ove sedmice da će prosječni računi za gas i električnu energiju od oktobra porasti za četiri posto u okviru njegovog tromjesečnog ograničenja cijena, nakon što su početkom jula porasli za 13 posto, kako bi se u obzir uzeo rast cijena na globalnom energetskom tržištu izazvan ratom protiv Irana.
klix.ba
