Stranci aktiviraju bonske ovlasti zbog otvorenih secesionističkih prijetnji i ruskog utjecaja na Balkanu
Češka politologinja i stručnjakinja za Bosnu i Hercegovinu dr. Michaela Ulbrichtova upozorila je u razgovoru za televiziju N1 da naredna sedmica može biti presudna za izbor novog visokog predstavnika. Ona naglašava da trenutne političke okolnosti ne dozvoljavaju slabljenje OHR-a jer bi to dodatno zakompliciralo situaciju u državi. Ukoliko članice Vijeća za provedbu mira (PIC) ne postignu dogovor o kandidatu, nadležni će odgoditi proces izbora i ponoviti ga u kasnijem terminu.
Rasprave o bonskim ovlastima
Rasprave o ulozi OHR-a i smanjenju njegovih nadležnosti traju već više od dvije decenije. Izrazito intervencionistički pristup međunarodne zajednice nakon rata kasnije je zamijenila politika lokalne odgovornosti za izgradnju mira, što je podrazumijevalo minimalno korištenje bonskih ovlasti. Dolaskom Christiana Schmidta međunarodni akteri ponovo su primijenili aktivniji pristup i pokrenuli korištenje bonskih ovlasti.
Aktuelne rasprave o sudbini OHR-a prate širi međunarodni kontekst i globalne geopolitičke promjene. Sjedinjene Američke Države oduvijek imaju značajan utjecaj na rad OHR-a i unutar PIC-a. Današnju situaciju karakterizira neslaganje međunarodne zajednice o strategiji izgradnje mira, ali i transakcijski pristup politici koji primjenjuje administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa (Donald Trump). Odsustvo jedinstvenog stava ključnih međunarodnih aktera dodatno usložnjava situaciju u BiH.
Secesionističke prijetnje, koje su posljednjih godina postale vrlo glasne, opravdavaju dalji opstanak bonskih ovlasti. Međunarodna zajednica kontinuirano procjenjuje mogu li te prijetnje prerasti u političku realnost, zbog čega nadležni moraju pažljivo razmotriti svako slabljenje institucije visokog predstavnika. Trenutna politička i sigurnosna situacija u BiH ne trpi eksperimente s institucionalnim okvirom uspostavljenim nakon Daytona. Članice PIC-a moraju voditi računa da novi visoki predstavnik ne postane marioneta bez stvarnih ovlasti.
Problem zarobljene države
Odnos međunarodne zajednice prema BiH proizlazi iz podijeljene odgovornosti domaćih i međunarodnih aktera u okviru stabilitokratske igre. Praksa pokazuje da u nedostatku domaćeg dogovora vanjski faktori donose odluke, rukovodeći se prvenstveno vlastitim interesima, a ne dobrobiti građana. Međunarodna zajednica je ostvarila određene pozitivne rezultate, ali je istovremeno postala dio problema jer procese nije dovela do kraja.
Budući da etnopolitičke prakse i dalje dominiraju scenom, ključne međunarodne organizacije u BiH, poput Evropske unije i OSCE-a, moraju efikasno odgovoriti na fenomen zarobljene države i prateći odliv mozgova. Transakcijski način vođenja politike marginalizira ključne reforme u obrazovnom sektoru, zbog čega država ostaje žrtva vlastitog političkog sistema. Destabilizirajući utjecaj vanjskih aktera, poput Ruske Federacije, dodatno komplikuje geopolitičko okruženje i sprječava napredak BiH ka euroatlantskim integracijama. Slučaj BiH razotkriva sve dublje podijeljene percepcije o karakteru države, ali i podjele unutar same međunarodne zajednice, što direktno utječe na izbor novog visokog predstavnika.
Dr. Michaela Ulbrichtova nedavno je doktorirala međunarodne odnose i evropske studije na Metropolitan University Prague. Ona se smatra jednom od istraživačica iz srednje Evrope koja se najduže i najintenzivnije bavi Bosnom i Hercegovinom. Tokom višegodišnjeg rada istraživala je djelovanje međunarodne zajednice, Daytonski mirovni sporazum, ulogu OHR-a te fenomen stabilitokracije na Zapadnom Balkanu. Njena istraživanja uključivala su brojne intervjue s političarima, diplomatama, novinarima i predstavnicima civilnog društva.
slobodna bosna
