Stoljeće zanatske tradicije u Goraždu sačuvano između korica knjige: Promovisano vrijedno djelo Eldina Baljevića
Na platou Biznis centra u Goraždu promovisana je knjiga “Sto godina Udruženja zanatlija u Goraždu (1925–2025)”, autora Eldina Baljevića, djelo koje na jednom mjestu bilježi razvoj goraždanskog zanatstva, njegovih majstora i udruženja koje već cijelo stoljeće čuva identitet ovog grada.
Knjiga je i objavljena povodom obilježavanja velikog jubileja, stotinu godina organizovanog djelovanja goraždanskih zanatlija, a autor ističe da njen cilj nije samo podsjećanje na prošlost, već i očuvanje sjećanja na ljude koji su svojim radom gradili Goražde.
“Naša očekivanja s ovom knjigom ogledaju se u tome da će proizvesti znatiželju kod građanstva da dobiju nova saznanja o Goraždu u posljednjih stotinjak godina. Kroz knjigu se navode zanatski majstori, članovi i rukovodstvo udruženja, bez kojih ne bi bilo moguće napisati ovu knjigu”, navodi autor Eldin Baljević.
Knjiga donosi i svojevrsni vremeplov kroz goraždansku čaršiju, kada su zanatlije bile okosnica privrednog i društvenog života grada. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zanatske radnje bile su smještene na lijevoj obali Drine, u staroj čaršiji oko Džafer-begove džamije, gdje su vrijedni majstori istovremeno izrađivali i prodavali proizvode prilagođene potrebama tadašnjeg stanovništva.
Posebnu vrijednost knjige predstavlja podsjećanje na danas gotovo zaboravljena zanimanja koja su nekada bila neizostavan dio svakodnevnog života. Među njima su nedžari, taščije, bunardžije, dundžeri, sujlodžije, ćerpidžije, ekmedžije, aščije, degirmendžije, tahmiščije, džamdžije, mumdžije, grnčari, bičakčije, čumurdžije, kujundžije, sarači, samardžije, nalbanti i kovači – zanati koji su decenijama oblikovali izgled i život grada, a koje je savremeni razvoj gotovo potpuno potisnuo. Baljević naglašava da knjiga nije nastala na osnovu usmenih predanja, već kroz ozbiljan istraživački rad.
“Naš zadatak ogledao se da knjiga nastaje kroz metodološki pristup, na osnovu dostupne literature, arhivskih podataka i historijske građe u vidu dokumenata koji mogu poslužiti u nastajanju knjige. Da smo se odlučili da knjigu stvaramo na osnovu usmenih predanja, ona bi značajno bila drugačija i po broju stranica duža”, ističe autor.
Dodaje kako vjeruje da će upravo ova knjiga u godinama koje dolaze potaknuti potomke goraždanskih zanatlija da istražuju porodičnu historiju i možda dopune priču o ljudima koji zbog nedostatka pouzdanih podataka nisu mogli biti uvršteni u ovo izdanje.
Promocija je, inače okupila brojne građane, zaljubljenike u historiju Goražda i predstavnike zanatske zajednice, potvrđujući da priča o zanatima nije samo priča o prošlosti, već i o identitetu grada koji je kroz stoljeća rastao zahvaljujući vrijednim rukama svojih majstora.
klix.ba
