Uncategorized

Stan za 1.500 KM po kvadratu? Bh. privrednici prihvataju socijalističku logiku da bi zadržali radnike

Mnogima u Bosni i Hercegovini je finansijski sve teže priuštiti krov nad glavom. Razlog za to jeste što je cijena stambenih nekretnina značajno porasla pretzhodnih godina te plate ne mogu pratiti taj trend.

To je posebno slučaj u većim gradovima, prvenstveno u Sarajevu. Onima koji se odluče za kupovinu stambene jedinice, često jedini način da to ostvare jeste dugoročni kredit.

Posljedica toga kada su kuća i stan gotovo isključivo roba, tržišna stvar, jeste da su prije svega mladi primorani biti podstanari ili ostati živjeti u domu svojih roditelja. To su okolnosti koje značajno utječu na njihovu odluku o (ne)formiranju porodice.

Ovo je problem koji ne ignorišu pojedini privrednici, svjesni da on negativno utječe na njihovo poslovanje. Naime, namjeravaju svojim radnicima omogućiti da po povoljnim uslovima dobiju krov nad glavom.https://www.klix.ba/polls/394

Među kompanijama koje planiraju izgraditi stambene jedinice za svoje zaposlenike su travnički GS-TMT i hrasnička Alternativa. Obje spomenute firme, koje su zapravo tvornice, namjeravaju te stambene jedinice izgraditi u mjestima u kojima proizvode.

Član Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine Adnan Smailbegović je u nedavnom razgovoru za Klix.ba izjavio da bi korporativna stanogradnja trebala biti jedna od mjera za reindustrijalizaciju Bosne i Hercegovine.

Naime, smatra da bi se navedenom stanogradnjom motiviralo stanovništvo da ostane raditi u svojoj državi, prije svega u industriji. Zagovara i to da privredni subjekti po povoljnijim cijenama prodaju stambene jedinice koje su izgradile za svoje radnike.

Konkretnije, mišljenja je da bi se trebale prodavati po građevinskoj cijeni, ne višoj od 1.500 KM po metru kvadratnom.

“Logika iz socijalizma”

Ekonomistu Igora Gavrana spomenuta mjera podsjeća, kako je rekao za Klix.ba, na logiku samoupravnog socijalizma. Obrazložio je zašto cijeni da je ovo pokazatelj da se u kapitalizmu prepoznaju dobre stvari socijalizma.

“Radnici su u samoupravnom socijalizmu od svojih preduzeća redovno dobijali stanove, što je bio dio koncepta udruženog rada i svijesti o pripadnosti i lojalnosti svojoj organizaciji, čiji pozitivni efekti su jasni u svakom sistemu”, istakao je.

Igor Gavran, ekonomista (Screenshot: BHT1)

Igor Gavran, ekonomista (Screenshot: BHT1)

To je zadovoljan radnik, dodaje, kojem radno mjesto zaista postaje dio života u pozitivnom smislu – egzistencijalna pitanja su mu riješena i motivisan je raditi što bolje jer osjeća da doprinosi sebi i porodici i izvan same plate.

Gavran je napomenuo da bi se stambene jedinice, koje su izgradile kompanije, mogle davati na korištenje pod različitim uslovima.

“Od privremenog boravka bez ikakvih prava vlasništva ikada do mogućnosti otkupa ili čak preuzimanja vlasništva bez plaćanja stanova – nakon, primjera radi, određenog broja godina rada. Moguće je i stanarinu učiniti nižom, isključiti plaćanje režija itd.”, naveo je.

Pozdravlja namjeru pojedinih privrednika da stambeno zbrinu svoje zaposlenike, bez obzira na to kako to učine. Naglasio je da je ovo potvrda da je, kako je konstatovao, glupo i naivno slijepo odbacivati sve ono iz socijalizma – misliti da je to nespojivo s tržišnim.

“Iako su temeljne postavke sada komercijalne i radnici nisu vlasnici bilo čega (osim u slučajevima radničkog dioničarstva, koje je nažalost rijetko), ipak, suštinski se sličnosti ne mogu negirati”, dodaje.

Korist privrednicima i drugima

Sagovornik Klix.ba je podsjetio poslodavce da će i sami imati koristi ako ozbiljno i dugoročno planiraju i ako radnike ne tretiraju isključivo kao ljudski resurs, već kao bića vrednija od plate.

Poručio je vlastima da bi bilo smisleno da podrže stanogradnju u realizaciji firmi za svoje zaposlenike. Kao jedan od oblika moguće podrške istakao je povoljniji porezni tretman privrednika koji žele stambeno zbrinuti svoje radnike.

U konačnici, smatra da bi se ovim doprinijelo i snižavanju cijena nekretnina, od čega bi mnogi građani imali korist.

klix.ba

Prikaži više

Related Articles

Odgovori

Back to top button
Close
Close