Uncategorized

Šta je moglo krenuti po zlu u tramvaju iz teške nesreće u Sarajevu i o kakvom vozilu je riječ

Kod Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu jučer se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo 23-godišnji student Erdoan Morankić iz Brčkog, a povrijeđene su četiri osobe. Među povrijeđenima je 17-godišnja Ella Jovanović koja ima teške povrede.

Nesreća se dogodila kada je tramvaj kantonalnog preduzeća GRAS na liniji 1 Željeznička stanica – Baščaršija, krećući se ulicom Halida Kajtaza, iz smjera Željezničke stanice, iskliznuo iz šina na raskrsnici ulica Halida Kajtaza i Zmaja od Bosne.

Na videosnimcima vidljivo je da se tramvaj brzo kretao prilikom ulaska u raskrsnicu, tj. prilikom skretanja prema Baščaršiji. Istragom bi trebalo biti utvrđeno šta je razlog brzog kretanja vozila i da li je brzina uzrok nesreće.

Šta je moglo krenuti po zlu

Upućeni u tramvaje i tramvajski prijevoz kazali su za Klix.ba da je malo izgledno da je vozilo iskliznulo zbog puknuća šina, koje su u potpunosti rekonstruirane 2023. godine. I ako se dogodilo puknuće šina, to ne objašnjava brzinu kretanja.

Ograničenje brzine za tramvaje u raskrsnicama kakva je ona na kojoj se dogodila ova nesreća iznosi između 10 i 20 kilometara na sat (km/h).

Osim toga, gotovo je nemoguće da je udar iz kontaktne mreže uzrokovao nekontrolirano povećanje brzine jer su svi tramvaji tako konstruirani da se onemogući takvo nešto.

Kada je riječ o tehničkom kvaru, onda su značajne sumnje da se pokvario sistem za upravljanje tramvajem. Naime, tramvaj iz jučerašnje nesreće i ostali slični tramvaji u Sarajevu imaju kontraktor, koji uz pomoć elektromagneta uključuje i isključuje napajanje vučnog motora.

Kontraktor ima oprugu koja se usljed trošenja, slabljenja ili loma može zaglaviti i ostati otvorena kada ne treba biti otvorena. To za posljedicu može imati povećanje brzine tramvaja.

Kontraktor

Kontraktor

No, ako se kontraktor pokvari u vožnji, kočnice bi trebale biti i dalje funkcionalne, tako da bi istragom trebalo odgovoriti i na pitanje da li su kočnice bile ispravne. Tramvaji kakav je onaj iz jučerašnje nesreće imaju četiri kočnice – elektrodinamičku koja je glavna, mehaničku koja je podrška, hitnu kočnicu koja je šinska i parkirnu kočnicu.

Glavna kočnica koristi se redovno tokom vožnje, mehanička se koristi ručno ili se automatski aktivira kada se glavnom kočnicom ne može dovoljno usporiti dok se hitna kočnica koristi kada vozač procijeni da je to potrebno. Hitna kočnica se spušta na šine i pokušava momentalno zaustaviti tramvaj.

Šinska kočnica na tramvaju

Šinska kočnica na tramvaju

Međutim, ako se utvrdi da je vozilo bilo ispravno, onda se postavlja pitanje ljudskog faktora, tj. vozača. Ipak, prema trenutno dostupnim informacijama, isključuje se ljudski faktor.

O kakvom tramvaju je riječ i pitanje reklama

Tramvaj iz jučerašnje nesreće je model Tatra K2, koji je čehoslovačka kompanija ČKD proizvela 1977. godine. Sarajevo je 1970-ih i 1980-ih nabavilo više takvih tramvaja i mnogi od njih su donedavno, tj. do kupovine 25 novih tramvaja švicarskog proizvođača Stadler, bili u upotrebi. Bili su okosnica tramvajskog prijevoza.

Tramvaji ČKD donedavno su bili okosnica tramvajskog prijevoza u Sarajevu (Foto: Shutterstock)

Tramvaji ČKD donedavno su bili okosnica tramvajskog prijevoza u Sarajevu (Foto: Shutterstock)

Manji broj ČKD-ovih tramvaja još se koriste jer, kako nadležni uvjeravaju, trenutni broj novih tramvaja nedovoljan je za normalno funkcioniranje javnog prijevoza. Procjena je da su za normalno funkcioniranje dnevno potrebna 44 tramvaja. To je razlog zašto se i dalje koriste tramvaji njemačkog proizvođača Duewag, a koje turski Grad Konya donirao GRAS-u prije više od 10 godina. Riječ je o vozilima proizvedenim 1960-ih godina.

Još jedno pitanje na koje će nadležni morati odgovoriti jeste da li se GRAS ugovorom s banjalučkim kompanijama Info Media Group i Megatone, koje su zakupile vanjske i unutrašnje površine vozila ovog preduzeća za reklamiranje, obavezao na korištenje vozila na kojima su reklame. One su uglavnom u i na starim tramvajima, gotovo svim trolejbusima, pa i novim, te autobusima. Na novim tramvajima nema tih reklama.

Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo 2023. godine je licitacijom ustupilo reklamni prostor spomenutim kompanijama na pet godina. Početni iznos licitacije bio je 320 hiljada KM, a Info Media Group je kompanija koja je i prije toga bila zakupac reklamnog prostora. Riječ je o privrednom subjektu koji se ovom vrstom marketinga bavi širom svijeta.

Shodno prethodno navedenom, javnosti će se morati odgovoriti da li je tramvaj iz nesreće pušten u saobraćaj, uprkos eventualnom kvaru, a ako su u GRAS-u utvrdili kvar prije puštanja tramvaja u saobraćaj.

Stari tramvaji u Sarajevu i ostatku svijeta

Glavni grad Bosne i Hercegovine nije jedini u svijetu u kojem se koriste stari tramvaji. Primjera radi, u Milanu koriste američke tramvaje koje je dizajnirao američki inženjer Peter Witt, a koji su stari čak stotinu godina. Nadalje, u Budimpešti koriste također tramvaje ČKD Tatra K2, a koji su stariji od onih u Sarajevu.

Tramvaj Peter Witt u Milanu (Foto: Shutterstock)

Tramvaj Peter Witt u Milanu (Foto: Shutterstock)

Ono što razlikuje navedene gradove od Sarajeva jeste da stare tramvaje redovno održavaju, što podrazumijeva periodični generalni remont. To je razlog zašto su ti tramvaji decenijama upotrebljivi za sigurnu vožnju.

S druge strane, mnogi koji su se vozili starim sarajevskim Tatrama stekli su dojam da su to vozila upitne ispravnosti, odnosno sigurnosti. Ova nesreća, kao i one ranije, za upućene su jasan pokazatelj da je konačno vrijeme da se ta vozila povuku iz saobraćaja.

S obzirom na to da stanje u GRAS-u nije zadovoljavajuće, pitanje je kako će ovo preduzeće servisirati nove tramvaje nakon što to Stadler prestane raditi.

Svi dosadašnji iskoraci mogli bi ostati u sjeni i dalje lošeg stanja u GRAS-u. Zato bi naredni korak morao biti značajno poboljšanje u preduzeću koje koristi i upravlja ono u šta se proteklih pet godina investiralo stotine miliona KM.

klix.ba

Prikaži više

Related Articles

Odgovori

Back to top button
Close
Close