Rogatica se prisjetila džamiju, medresu i šejhul-islama Mehmed Refik-ef. Hadžiabdića
Medžlis Islamske zajednice Rogatica, u saradnji s Muftijstvom goraždanskim i Gazi Husrev-begovom bibliotekom, organizovao je program povodom 450 godina Šudžaudinove, odnosno Čaršijske džamije, 295 godina Šudžaudinove medrese te 160 godina od imenovanja rogatičanina Mehmed Refik-ef. Hadžiabdića na položaju šejhul-islama.
Počeo je program džuma-namazom koji je predvodio izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Vehid-ef. Arnaut, rukovodilac Ureda za zekat Rijašeta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Centralni dio programa bio je okrugli sto na kojem se govorilo o historiji Rogatice i njenom vjerskom i obrazovnom naslijeđu.
Magistrica Amina Kupusović, koja je kao arhivistica Orijentalnog instituta odbranila magistarski rad o Rogaticima iz 16. stoljeća, istakla je da su najinteresantniji podaci o vakufu.
– Rogatica je 1526. godine postala kasaba, a njeno muslimanako stanovništvo je oslobođeno poreza. Bavili su se zanatstvom koje je bilo važno za svakodnevni život, ali i za vojsku. Posebno je bilo razvijeno zanatstvo koje se odnosilo na proizvode od kože. Pravili su kožne čizme. Prva džamija izgrađena u Rogaticima bila je Carska džamija – istakla je mr. Amina Kupusović.
Amina Kupusović (Foto: Amel Emrić/Preporod.info)
Hafiz Hamza Lavić iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu je, govoreći o rogatičkim džamijama i medresi, rekao da je Rogatica impozantan primjer u Bosni i Hercegovini kao grad koji je praktično izrastao na vakufima.
– Ovo je bila prilika i za jedno dubinsko istraživanje arhivske građe kada je u pitanju Rogatica, sedam rogatičkih džamija i Medresa. Došli smo do rezultata koji pokazuju kako se istorija ponavlja na ovim područjima. Imamo primjer nekoliko džamija koje su po tri puta kroz historiju rušene, gdje imamo materijalne dokaze i dokumentaciju koja to potvrđuje. Isto tako bilježimo i spremnost ljudi s ovog prostora da svaki ponovo grade institucije koje imaju, ne samo vjersku, nego i jednu širu civilizacijsku vrijednost, ne samo za muslimane nego za kompletno stanovništvo Bosne i Hercegovine – istakao je hafiz Hamza Lavić.
Muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić podsjetio je na značaj Mehmed Refik-ef. Hadžiabdića u historiji Rogatice, ali i među bošnjačkim islamskim učenjacima iz osmanskog perioda, budući da je prije 160 godina imenovan na jednu od najviših vjerskih funkcija u Osmanskom Carstvu, položaj šejhul-islama.
– Njegovo imenovanje je samo jedno u nizu imenovanja koja smo imali s našim prostorom, a pogotovo baš s prostorom gdje se sada nalazimo, a što danas zovemo Goraždansko muftijstvo. Doći na poziciju šejhul-islama zahtijevao je jako puno truda, rada, znanja, sposobnosti i dokazanosti. Činjenica je da je on s te pozicije ostao vjeran svome domu i svojoj rodbini. Dakle, imamo jednog divnog, velikog, učenog čovjeka koji je došao na poziciju prve ahmedije cijelog tadašnjeg muslimanskog svijeta, a koji je ostao vjeran svome domu i svome zavičaju koji ga je iznjedrio i koji mu je poklonio mogućnost da bude tamo gdje je stigao – istakao je muftija Pitić.
Muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić (Foto: Amel Emrić/Preporod.info)
Program je završen izložbom slike Galibe Lihića posvećenom rogatičkim džamijama. Izložbom je predstavljeno sedam džamija koje su postojale u Rogaticima do 1941. godine, čime je posjetiocima prikazan i dio nekadašnjeg izgleda grada i njegovog bogatog islamskog naslijeđa.
Preporod
