Prim. dr. Emina Dedagić o posljedicama požara na deponiji Šišeta za “Avaz”: Ozbiljan rizik za respiratorno zdravlje građana Goražda

Požar na deponiji Šišeta kod Goražda, koji traje već četvrti dan, uzrok je opasnog zagađenja zraka, kojem je stanovništvo izloženo tokom večernjih i ranih jutarnjih sati. Otvoreni plamen stavljen je pod kontrolu, ali prim. mr. sci. dr. spec. pneumoftiziologije Emina Dedagić upozorava da zdravstveni problem ne prestaje gašenjem plamena.

– Dubinska žarišta i dalje tinjaju, a gust dim se, zavisno od meteoroloških uslova, spušta prema gradu. Upravo produžena izloženost takvom dimu zahtijeva poseban oprez sa stanovišta respiratornog zdravlja. Za pluća nije presudno samo koliko je dim vidljiv ili koliko intenzivno osjećamo njegov miris. Mnogo značajnije je ono što se u dimu nalazi, a što golim okom ne možemo vidjeti. Kod požara na deponijama ne sagorijeva samo jedan materijal. Komunalni otpad može sadržavati plastiku, gumu, papir, tekstil, organski otpad, različite hemijske proizvode i druge materijale. Njihovim nepotpunim sagorijevanjem može nastati složena mješavina čestičnih i gasovitih zagađujućih materija – kaže Dedagić.

Ultrafine čestice

Poseban rizik predstavljaju fine čestice PM2.5, ali i još manje, ultrafine čestice.

– Zbog svojih veoma malih dimenzija PM2.5 čestice mogu prodrijeti duboko kroz bronhijalno stablo sve do alveola. Najsitnije čestice povezane su ne samo s lokalnom upalom u respiratornom sistemu nego i sa sistemskim efektima zagađenja zraka. Svjetska zdravstvena organizacija upravo sagorijevanje otpada navodi kao izvor različitih zagađujućih materija čija kratkotrajna i dugotrajna izloženost može imati štetne posljedice po zdravlje – naglašava dr. Dedagić.

Pojašnjava da, nakon udisanja zagađenog zraka, najprije dolazi do iritacije sluznice nosa, grla i bronha.

– Građani mogu osjećati peckanje očiju i grla, nadražajni kašalj, promuklost, pritisak ili stezanje u grudima, sviranje pri disanju i osjećaj nedostatka zraka. Kod osoba koje već imaju astmu ili hroničnu opstruktivnu plućnu bolest – HOBP, posljedice mogu biti izraženije. Čestice i iritirajući sastojci dima mogu pojačati upalnu reakciju disajnih puteva i izazvati bronhospazam, što može dovesti do pogoršanja osnovne bolesti, povećane potrebe za terapijom, a kod težih egzacerbacija odnosno pogorsanja simptoma i do potrebe za hitnim pregledom ili bolničkim liječenjem. Poseban oprez potreban je kod djece, starijih osoba, trudnica, pacijenata sa astmom, HOBP-om i drugim hroničnim plućnim bolestima, kao i osoba sa kardiovaskularnim oboljenjima. Djeca predstavljaju posebno osjetljivu populaciju jer su njihova pluća još u razvoju, imaju manji promjer disajnih puteva i, u odnosu na tjelesnu masu, udišu veću količinu zraka nego odrasli – kaže Dedagić.

Upozorava da zdravstvene posljedice ne moraju biti vidljive odmah i da odsustvo izraženih simptoma ne znači nužno i odsustvo izloženosti.

– Respiratorni sistem može biti izložen značajnoj koncentraciji sitnih čestica i kod osobe koja u tom trenutku nema izražen kašalj ili gušenje. Zbog toga zaštitne mjere ne trebaju primjenjivati samo oni koji već osjećaju tegobe. Kod ponavljane ili produžene izloženosti zagađenom zraku posebno zabrinjava kumulativni inflamatorni efekat na respiratorni sistem. Dugotrajna izloženost čestičnom zagađenju povezana je s povećanim rizikom respiratornog i kardiovaskularnog obolijevanja. Šta građani mogu učiniti? Dok su koncentracije zagađujućih materija visoke i dim prisutan u gradu, potrebno je maksimalno smanjiti nepotreban boravak na otvorenom, a naročito fizičku aktivnost i trening na otvorenom, jer tokom fizičkog napora ventilacija pluća raste i udišemo veću količinu zraka, a time i zagađujućih materija. Kada je koncentracija dima vani najveća, preporučuje se držati prozore i vrata zatvorenim. Ukoliko postoji mogućnost, u zatvorenim prostorima korisno je koristiti uređaje za prečišćavanje zraka s odgovarajućom filtracijom. Ako je izlazak neophodan, pravilno postavljena FFP2 ili N95 maska može značajno smanjiti udisanje čestičnog zagađenja. Obične hirurške maske nisu dizajnirane da pružaju isti nivo filtracije finih čestica – dodaje Dedagić.

Kvalitet zraka

Pacijenti s astmom i HOBP-om trebaju nastaviti redovno koristiti propisanu terapiju i imati dostupnu terapiju koju im je ljekar propisao za pogoršanje simptoma. U slučaju pojave ili pogoršanja otežanog disanja, izraženog “sviranja” u grudima, osjećaja gušenja, boli ili pritiska u grudima, izrazite slabosti ili drugih ozbiljnih simptoma, potrebno je zatražiti medicinsku procjenu.

– Kod pacijenata sa postavljenom dijagnozom hroničnih respiratornih oboljenja ne treba čekati da se razvije teško pogoršanje bolesti. Dim sa deponije nije samo ekološki problem, pa situaciju u Goraždu zato ne treba posmatrati samo kao problem neprijatnog mirisa ili smanjene vidljivosti. Ovo je istovremeno pitanje zaštite respiratornog i ukupnog zdravlja stanovništva. Kontinuirano praćenje kvaliteta zraka, pravovremeno obavještavanje stanovništva i jasne zdravstvene preporuke posebno su važni sve dok postoje aktivna dubinska žarišta i mogućnost ponovnog spuštanja dima prema gradu. Kao pulmolog posebno bih naglasila – ne moramo vidjeti čestice da bi one djelovale na naše disajne puteve. Upravo su one najsitnije, nevidljive čestice među najštetnijim komponentama dima s aspekta respiratornog zdravlja. Zato u danima izraženog zagađenja smanjenje izloženosti nije pretjeran oprez, vec opravdana mjera zaštite zdravlja – ističe dr Emina Dedagić, specijalista pneumoftiziolog.

avaz