Uncategorized

Pofalićka bitka: 34. godišnjica presudnog “Groma” za Sarajevo

Na današnji dan 1992. godine, u Pofalićkoj bici kodnog naziva “Grom”, koja je bila presudna bitka za Sarajevo, sukobile su se snage Armije Republike Bosne i Hercegovine i pripadnici bivše JNA zajedno s paravojnim jedinicama vojske RS. Plan srpskog agresora bilo je presijecanje Sarajeva preko linije Žuč, Pofalići, Vogošća te spajanje s tadašnjom Kasarnom “Maršal Tito” i Grbavicom.

Iako slabije naoružana, Armija RBiH je porazila neprijatelja i spriječila potpunu blokadu Sarajeva.

Dva odreda Armije RBiH – Pofalići i Velešići, dijelovi Prvog sarajevskog odreda, grupa boraca iz Buča Potoka, specijalne jedinice MUP-a Republike Bosne i Hercegovine, jedinica Vojne policije i manje grupe boraca iz drugih dijelova Sarajeva učestvovali su u ovoj bici.

Važnost Pofalićke bitke bila je velika. Iako je, prema svim elementima, predstavljala borbeni učinak taktičkog nivoa, u odnosu na ukupni položaj odbrane Sarajeva, u određenom smislu imala je i operativno-taktički značaj. S psihološkog gledišta, od velike je važnosti činjenica da je jasnom pobjedom oslobođena značajna teritorija koju su branioci uspjeli zadržati pod svojom kontrolom, što je bio prvi uspjeh te vrste na sarajevskom ratištu od početka agresije na RBiH.

Šarl Pero  - Avaz

Šarl Pero. Wikipedia.org

Umro francuski pisac Šarl Pero, autor “Crvenkapice”

1703. – Umro francuski pisac i akademik Šarl Pero (Charles Perrault), autor čuvene zbirke bajki “Vilinske priče”, u kojoj su djeci širom svijeta poznate bajke “Mačak u čizmama”, “Crvenkapica” i “Uspavana ljepotica”.

1873. – Rođen francuski novinar i književnik Anri Barbis (Henri Barbusse), propovjednik radničke solidarnosti. Učestvovao u Prvom svjetskom ratu kao dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u romanu “Oganj” u kojem je opisao stravičnu sliku rata, čime je snažno utjecao na pisce antiratnih romana u Evropi. Ostala djela: romani “Pakao”, “Svjetlost”, zbirka pjesama “Tugovanke”.

1898. – U selu Rabrovici, u okolici Valjeva, rođena je Desanka Maksimović, srbijanska i pjesnikinja i profesorica književnosti. Nakon što je diplomirala, 1923. godine, na Filozofskom fakultetu u Beogradu, te kratkog profesorskog rada u Obrenovcu i Beogradu, Desanka je godinu boravila u Parizu na usavršavanju kao stipendistica francuske vlade. Po povratku iz Francuske jednu godinu je radila u Učiteljskoj školi u Dubrovniku, a potom se vratila u Beograd, gdje je do penzije radila u Prvoj ženskoj gimnaziji. Prve pjesme Desanka je objavila 1920. godine u časopisu „Misao“, a za života je objavila pedesetak knjiga poezije, pjesama i proze za djecu i mlade, te pripovjedačke i putopisne proze. Neke od najpopularnijih Desankinih pjesama su: „Predosjećanje“, „Strepnja“, „Opomena“, „Na buri“, „Tražim pomilovanje“ i „Pokošena livada“. Ostala djela: zbirke pjesama “Pjesme”, “Zeleni vitez”, “Pjesnik i zavičaj”, “Otadžbino, tu sam”, “Miris zemlje”, “Nemam više vremena”, “Pjesme iz Norveške”, “Ljetopis Perunovih potomaka”, “Ničija zemlja”, “Slovo o ljubavi”, priče “Ludilo srca”, romani “Otvoren prozor”, “Ne zaboraviti”, roman za djecu “Pradjevojčica”, zbirka bajki i proze u stihu “Oraščići palčići”, putopis “Snimci iz Švajcarske”. Desanka Maksimović preminula je 11. februara 1993., u svojoj 95. godini, u Beogradu.

Henri Fonda - Avaz

Henri Fonda. Bs.birmiss.com

Rođen slavni američki glumac Henri Fonda

1905. – Rođen slavni američki filmski i pozorišni glumac Henri Fonda (Henry), jedna od najupečatljivijih fizionomija svjetskog filma. Glumačku karijeru počeo je na pozorišnim daskama njujorškog Brodveja, a u holivudskim filmovima debitovao je 1935. Već ulogom u filmu „Plodovi gnjeva“, 1940., biva nominiran za Oskara. S velikim uspjehom je igrao i u brodvejskim pozorištima u Njujorku, također u TV serijama. Ostali filmovi: “Farmer se ženi”, “Staza usamljenog bora”, “Na krilima jutra”, “Džezabel”, “Priča o Aleksandru Grejemu Belu”, “Džesi Džejms”, “Mladi Linkoln”, “Plodovi gnjeva”, “Ledi Iv”, “Omča za vješanje”, “Moja draga Klementina”, “Na apačkoj granici”, “Bjegunac”, “Mister Roberts”, “Rat i mir”, “Pogrešan čovjek”, “Samo jednom se živi”, “Bura nad Vašingtonom”, “Najduži dan”, “Roj”, “Ubica na konju”. Osim glume, Fonda se okušao i u produkciji filmova, producirajući, 1957. godine, film „12 gnjevnih ljudi“, koji je režirao Sidni Lamet (Sidney Lumet). U filmu „Ljetnikovac na Zlatnom jezeru“, posljednjem od više od 80, koliko ih je snimio, koji je režirao Mark Ridel (Rydell), Fonda je prvi put sarađivao s glumicom Ketrin Hepbern (Katharine Hepburn) i kćerkom Džejn (Jane). Film je dobio jedanaest nominacija za Oskara, zaradio 120 miliona dolara u kinima, te donio Fondi njegovog jedinog Oskara za najboljeg glumca (osvojio je i Zlatni globus za najboljeg glumca). Osim Henrija, u slavne glumce filmske porodice Fonda upisali su se njegova kćerka Džejn i sin Piter (Peter), unuka Bridžit (Bridget) i unuk Troj Geriti (Troy Garity). Fonda je umro u Los Anđelesu, 12. avgusta 1982., od bolesti srca, iako je bolovao i od raka prostate, koji nije direktno uzrokovao njegovu smrt. Nakon smrti, 1999., Henrija Fondu Američki filmski institut proglašava šestom najvećom muškom filmskom zvijezdom svih vremena.

1929. – U Holivudu dodijeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. nazvane Oskar). Prva nagrada za najbolje ostvarenje dodijeljena je filmu Vilijama Velmana (William) “Krila”, o pilotima iz Prvog svjetskog rata, koji je osvojio i nagradu za tada najbolje inžinjerske efekte. Nagradu (Oskar) za najbolju žensku ulogu dobila je tada 22-godišnja Dženet Gejnor (Janet Gaynor), a za najbolju mušku ulogu Emili Dženings (Jannings). Najpoznatijem svjetskom komičaru Čarliju Čaplinu (Charlie Chaplin) dodijeljen je prvi počasni Oskar. Za razliku od današnjih glamuroznih dodjela u grandioznoj svečanoj sali „Dolby Theatrea“, prve nagrade Američke filmske akademije dodijeljene su na privatnoj večeri u hotelu „Roosewelt“ u Los Anđelesu, pred 270 zvanica, a imena dobitnika u 12 glavnih kategorija bila su objavljena tri mjeseca ranije. Ceremoniju je vodio predsjednik Akademije Daglas Ferbanks (Douglas Fairbanks), a značajno je i da je to bila prva i posljednja dodjela na kojoj su prikazani samo nijemi filmovi. Godinu kasnije, ovaj događaj je prenošen putem radija, a ubrzo potom je narastao u svjetski fenomen.

1947. – Umro engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins (Frederick Gowland), jedan od osnivača nauke o vitaminima, koji je s nizozemskim ljekarom Kristijanom Ajkmanom (Christiaan Eijkman) 1929. podijelio Nobelovu nagradu za medicinu. Izučavao je značaj vitamina u ishrani laboratorijskih životinja i zaključio da su oni neophodni za normalan rast i razvoj organizma. Također je izolovao glutation i pokazao njegov veliki značaj i aminokiselinu – triptofan. Dokazao je i da je pigment krila nekih leptira derivat mokraćne kiseline i da neke ekskretorne supstance služe kao boje u životinjskom carstvu.

1975. – Japanka Junko Tabei postala prva žena koja se popela na najviši svjetski planinski vrh – Mont Everest i koja je osvojila Sedam vrhova, o kojima je napisala sedam knjiga. Osnivačica je projekta čišćenja Everesta od otpada koji ostaje iza penjača. Vodila je godišnje uspone mladih na planinu Fuji, povodom velikog zemljotresa u Japanu 2011. godine. U njenu čast jedna planina na planeti Pluton i jedan asteroid nose njeno ime.

Irvin Šo  - Avaz

Irvin Šo. Wikipedia.org

Preminuo jedan od najboljih američkih pisaca Irvin Šo

1984. – Preminuo jedan od najboljih američkih pisaca Irvin Šo (Irwin Shaw), čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom sviješću i živim dijalogom. Djela: romani “Mladi lavovi”, “Lusi Kraun”, “Dvije sedmice u drugom gradu”, “Glasovi ljetnog dana”, “Prosjak i lopov”, “Bogataš i siromah”, “Hljeb na vodama”, “Veče u Vizantiji”, “Vrh brda”, zbirke pripovijedaka “Mornar s Bremena”, “Dobrodošli u grad”, “Mješovito društvo”, “Ljubav u mračnoj ulici”, “Pet decenija”, “Bog je bio ovdje, ali je otišao ranije”, “Šaputanja u Bedlamu”, drame “Sahraniti mrtve”, “Opsada”, “Ljubazni ljudi”, “Povlačenje u zadovoljstvo”, “Sinovi i vojnici”, “Ubica”, putopis “U društvu delfina”.

1990. – Umro američki pjevač, igrač i glumac afričkog porijekla Semi Dejvis (Sammy Davis), jedan od najvećih zabavljača 20. stoljeća. Bio je i imitator i multinstrumentalist – svirao je vibrafon, trubu i bubnjeve. Njegovi najveći hitovi su pjesme “I’ve Gotta Be Me” i “Candy Man”.

1991. – Prva žena premijer u historiji Francuske, socijalistkinja Edit Kreson (Edith Cresson), stupila na dužnost.

1997. – Preminuo italijanski filmski režiser Đuzepe de Santis (Giuseppe), jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma nastalog u Italiji u prvim godinama po okončanju Drugog svjetskog rata. Filmovi: “Gorka riža”, “Rim u 11 sati”, “Cesta duga godinu”.

2010. – Umro Roni Džejms Dio (Ronnie James Dio), italijansko-američki heavy metal-pjevač i tekstopisac. U svojoj muzičkoj karijeri dugoj skoro pet desetljeća, najpoznatiji je po radu u sastavima “Black Sabbath”, “Rainbow”, “Heaven & Hell”, “Elf”, te vlastitom “Dio”. Smatra ga se jednim od najutjecajnijih heavy metal muzičara, te također i zaslužnim za populariziranje pozdrava “đavoljih rogova”.

2012. – Preminuo Bećir Drnda, začetnik bosanskohercegovačkog flautizma, koji je kao muzički pedagog imao svoju klasu na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Studirao je flautu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirao 2. februara 1961. godine u klasi profesora i koncertanta Thea Tabake. Svoje usavršavanje nastavio je na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi, te na master klasama u Francuskoj, Švicarskoj, Italiji i Sovjetskom Savezu. Od 1962. do 2007. godine, kada je penzionisan, radio je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Nastupao je na značajnim festivalima i manifestacijama, uključujući Sarajevske večeri muzike, Tribinu muzičkog stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji, Dane muzike u Budvi, Tribinu muzičkog stvaralaštva Bosne i Hercegovine te savremeni Sarajevski internacionalni muzički festival. Njegov solistički repertoar obuhvatao je više od 60 djela različitih stilskih epoha, od baroka do savremene muzike. Kao flautist, bio je član i solist orkestra Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu, Sarajevske filharmonije i Simfonijskog orkestra RTV Sarajevo. Njegov najznačajniji doprinos kamernom muziciranju ogleda se u radu s ansamblima “Momus” i “Sarajevski barokni trio”.

avaz

Prikaži više

Related Articles

Odgovori

Back to top button
Close
Close