Tržište peleta u Bosni i Hercegovini uoči nove grijne sezone bilježi povećanu potražnju, koja je ove godine počela ranije nego prethodnih sezona zbog iskustava s nestašicom peleta početkom prošle grijne sezone, kazao je u razgovoru za Fenu direktor Sektora za industriju Privredne komore Federacije BiH Almin Mališević.
Kako je rekao, rast interesovanja za pelet u ovom periodu godine je očekivan, ali su kupci ove godine ranije krenuli s nabavkom energenta, a potražnja postepeno raste kako se približava sezona grijanja.
Ocijenio je da u odnosu na prethodne godine, tržište trenutno djeluje stabilnije kada je riječ o snabdijevanju, iako je, kako naglašava, teško unaprijed procijeniti da li će doći do ozbiljnijih poremećaja u lancima isporuke.
Direktor Sektora za industriju je napomenuo da kupci trenutno imaju mogućnost izbora između većeg broja domaćih proizvođača i distributera te da razlike u cijenama uglavnom proizlaze iz kvaliteta peleta, certifikacije, načina pakovanja i logističkih troškova.
Također, naglasio je da je tržište peleta u BiH i dalje pod značajnim uticajem međunarodnih kretanja, posebno izvoza u zemlje Evropske unije, zbog čega se i domaće cijene formiraju u skladu s regionalnim i evropskim tržišnim trendovima.
– Rast cijena rezultat je kombinacije više ekonomskih faktora. Prije svega, povećani su troškovi proizvodnje, uključujući cijene drvne sirovine, energenata, transporta, ambalaže i radne snage. Osim toga, ponuda i potražnja utiču na cijene. Istovremeno, evropsko tržište pokazuje potražnju za peletom, što proizvođačima otvara veće izvozne mogućnosti i utiče na formiranje cijena i na domaćem tržištu – pojasnio je Mališević.
Između ostalog, kazao je da Privredna komora Federacije BiH trenutno ne raspolaže informacijama koje bi ukazivale na sistemsko narušavanje tržišne konkurencije ili dogovoreno usklađivanje cijena među proizvođačima.
Podsjetio je da na tržištu djeluje veliki broj proizvođača različitih kapaciteta te da se cijene razlikuju zavisno od kvaliteta proizvoda, troškova proizvodnje, lokacije, obima proizvodnje i poslovne politike pojedinačnih kompanija.
Pozivajući se na javno dostupne podatke Federalnog ministarstva trgovine, Mališević je naveo da pregled cijena od 22. jula pokazuje da se maloprodajne cijene kod proizvođača uglavnom kreću od oko 500 do 680 KM po toni, dok se kod trgovaca najčešće kreću između 620 i 870 KM po toni.
– Evidentne su različite cjenovne kategorije u zavisnosti od kvaliteta peleta i certifikacije, što pokazuje da tržište funkcionira konkurentno i da kupci imaju mogućnost izbora – istakao je.
Po njegovoj ocjeni, do početka grijne sezone očekuje se da će se cijene kretati u okvirima uobičajenih sezonskih oscilacija.
– Moguće su određene korekcije usljed povećane potražnje, ali trenutno ne postoje pokazatelji koji bi upućivali na nagle ili nekontrolirane promjene – rekao je Mališević, dodajući da na cijene utiče veliki broj faktora te da je važno na vrijeme osigurati dovoljne količine peleta.
Kada je riječ o snabdijevanju, naveo je da se u ovom trenutku ne očekuje nestašica peleta na domaćem tržištu.
– BiH raspolaže razvijenim proizvodnim kapacitetima, a proizvođači su u mogućnosti odgovoriti na potrebe domaćih kupaca – kazao je.
Kupcima je preporučio da nabavku planiraju prije početka intenzivne grijne sezone, kada je ponuda najveća, izbor proizvoda širi, a cijene najčešće povoljnije.
Govoreći o dugoročnim perspektivama sektora, Mališević je podsjetio da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim šumskim resursima i da domaća drvna industrija ima kapacitete za proizvodnju količina peleta koje premašuju potrebe domaćeg tržišta.
Ipak, naglasio je da pitanje razvoja sektora nije isključivo vezano za količine raspoložive drvne mase, već i za način upravljanja tim resursima.
– Neophodno je da drvna sirovina bude dostupna prerađivačima, uz održivo gazdovanje šumama i poštivanje principa dodane vrijednosti – istakao je.
Dodao je da dugoročni prioritet treba biti razvoj finalne prerade drveta, dok proizvodnja peleta ima važnu ulogu u iskorištavanju ostataka iz drvoprerađivačke industrije, čime se povećava ukupna efikasnost korištenja drvne sirovine i doprinosi razvoju cirkularne ekonomije.
Zaključio je da Bosna i Hercegvoina ima dovoljno resursa za uredno snabdijevanje domaćeg tržišta peletom, pod uslovom da se šumskim resursima upravlja planski, održivo i tržišno odgovorno.
Tržište peleta u BiH našlo se u fokusu javnosti tokom energetske krize 2022. godine, kada je zbog rasta izvoza i poremećaja na evropskom tržištu došlo do naglog rasta cijena i straha od nestašice, zbog čega su vlasti uvele privremena ograničenja izvoza ovog energenta.
Po podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvoj polovini 2025. godine izvezeno je 38,76 miliona kg peleta u vrijednosti od 12,84 miliona KM, što predstavlja rast u odnosu na isti period prethodne godine, kada je izvoz iznosio 24,6 miliona kg vrijednih 8,56 miliona KM. Najvažnija izvozna tržišta za bh. pelet su Slovenija, Italija, Hrvatska i Srbija.
(Vijesti.ba)
