Obuća: Kada Trojka upravlja javnim novcem, javnost po pravilu dobije samo informaciju da je sve poslovna tajna
Potpredsjednica SDA i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Aida Obuća oglasila se povodom planirane akvizicije kompanije Telemach od strane BH Telecoma, upozorivši na netransparentnost cijelog procesa i postavivši niz pitanja o finansijskoj opravdanosti i rizicima ove transakcije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
– Sudeći po odgovoru kompanije BH Telecom, cijena akvizicije Telemacha je tajna. Tajni su finansijski modeli. Tajne su procjene isplativosti. Tajne su tehničke analize. Tajni su rokovi integracije. Tajni su korisnici koji se kupuju. Tajne su cost-benefit analize – napisala je.
https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FAidaObuca%2Fposts%2Fpfbid02SqjGP6CPFTV3JEYRLsJWTPZrB2R2BGoSssukBxNFBzVDJUjtxV6cCX6rS7wswRikl&show_text=true&width=500
Dodala je kako je tajna sve što uključuje kadrove Trojke.
– Baš kao što je tajna i nabavka tramvajske pruge u Kantonu Sarajevo. Baš kao što su tajne finansije oko EXPO-a u Dubaiju, ali i cijena sponzorisane Facebook kampanje Vlade Kantona Sarajevo. Dakle, kada Trojka upravlja javnim novcem, javnost po pravilu dobije samo jednu informaciju, da je sve poslovna tajna – istakla je.
Javni novac
Obuća je istakla da je riječ o javnom novcu koji pripada građanima.
– Posebno zabrinjava činjenica da se u Planu poslovanja BH Telecoma za 2026. godinu nalazi rezervisanih 50 miliona KM za projekat “Titanium” baš slučajno dovoljna količina sredstava za plaćanje penala u slučaju propasti kupovine. Zato i ostaje otvoreno pitanje da li je stvarni motiv cijelog procesa kupovina Telemacha ili izvlačenje desetina miliona maraka iz BH Telecoma pod izgovorom propalih pregovora i savjetodavnih poslova – napisala je.
Kupovina Telemacha za BH Telecom ne predstavlja tehnološki iskorak, ne donosi novu tehnologiju, novu mrežu niti novu platformu koja već ne postoji, poručila je Obuća.
– Jedina stvarna vrijednost ove akvizicije jesu korisnici koje BH Telecom preuzima. Zbog toga se opravdano postavlja pitanje procijenjene vrijednosti transakcije, posebno imajući u vidu međunarodne standarde vrednovanja telekom operatera. Jednako ozbiljno pitanje otvara i način finansiranja.
Problem sa kreditom
Ako je riječ o toliko isplativoj akviziciji, zašto konzorcij banaka predvođen UniCredit Bankom nije prihvatio imovinu i prihode Telemacha kao primarni kolateral, nego je insistirao isključivo na imovini BH Telecoma, upitala je.
– Građani koji su makar jednom podigli stambeni ili nenamjenski kredit vrlo dobro znaju da banka u pravilu pod hipoteku uzima upravo imovinu koja se kupuje, uz eventualno vlastito učešće kupca. U ovom slučaju BH Telecom je već osigurao oko 300 miliona KM vlastitog učešća, a ni to nije bilo dovoljno da banke kao zalog prihvate samu kompaniju koja se kupuje. To otvara ozbiljna pitanja o procjeni rizika koju očigledno neko pokušava sakriti iza formulacije “poslovna tajna” – poručila je.
Na kraju teksta ponovila je pitanja na koja kako kaže nikada nije dobila odgovor.
– Zato ponavljam pitanja na koja javnost nije dobila odgovor: Kolika je stvarna vrijednost akvizicije? Koliko korisnika BH Telecom stvarno kupuje i kakva je njihova struktura? Ko je radio finansijski, pravni i tehnički due diligence? Koliki su stvarni troškovi integracije sistema? Koliki je procijenjeni rok povrata investicije? I najvažnije, koliki je rizik da ova transakcija dugoročno ugrozi finansijsku stabilnost BH Telecoma? To nisu pitanja opozicije. To su pitanja svakog građanina, inače vlasnika BH Telecoma – zaključila je.
faktor.ba
