Novi izbori, ali su ostale stare dileme: Na biračkom spisku 3,4 miliona birača, do milion više od broja stanovnika

Brojno stanje birača u BiH uoči svakih izbora otvara niz pitanja, ali dileme ne bi trebalo biti bar kada je u pitanju sprečavanje manipulacija primjenom novog sistema elektronske identifikacije na biračkim mjestima. CIK BiH je s 20. avgustom u ponoć zaključila birački spisak na kojem se nalazi 3.408.517 birača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, radi se o punoljetnim građanima s pravom glasa. Od posljednjeg popisa 2013. godine ne postoji zvaničan i precizan podatak koliko građana živi u BiH, ali prema svim procjenama broj birača je za 600.000 do milion veći od broja stanovnika.

Punoljetni državljani

Demograf Aleksandar Čavić pojašnjava da su na biračkom spisku punoljetni državljani BiH, koji ispunjavaju uvjete propisane Izbornim zakonom, bez obzira na to da li žive u BiH ili u inostranstvu.

– Kategorija birača, iako obuhvata isključivo punoljetna lica, teritorijalno je šira od kategorije rezidentnog stanovništva i obuhvata punoljetne državljane koji žive u BiH i značajan broj državljana koji su emigrirali, ali su zadržali biračko pravo. Ovako visok broj birača u odnosu na broj stanovnika predstavlja i jednu od potvrda izuzetno visokog obima emigracije iz BiH. Veliki dio ljudi koji su tokom prethodnih godina i decenija napustili zemlju više nije dio njenog rezidentnog stanovništva, ali kao državljani BiH i dalje ostaju dio biračkog kontingenta. Zato raskorak između broja stanovnika i broja birača treba posmatrati i kao jedan od pokazatelja razmjera demografskog pražnjenja zemlje, a ne kao dokaz da je sam birački spisak nužno neispravan – kaže Čavić.

Lični dokument

Projekt menadžer Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ Dario Jovanović kaže da BiH trenutno ima 3,4 miliona punoljetnih državljana s barem jednim ličnim dokumentom izdatim u BiH.

– Ta prekobrojnost je rezultat pasivnog vođenja biračkog spiska, gdje ne postoji obaveza aktivne prijave, nego se svi automatski nađu na spisku. Ranije smo imali manipulacije da se mrtvi ili ljudi koji se odreknu državljanstva ne brišu s biračkog spiska, kako bi se njima manipulisalo. To kreira jednu sliku o niskoj izlaznosti. Od 2010. do 2018. smo imali porast izlaznosti od 1,6 do 1,78 miliona stanovnika, ali je procent izlaznosti padao jer je birački spisak rastao. Sad se trend promijenio, pa broj ljudi u zadnja tri izborna ciklusa pada – kaže Jovanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S primjenom novih izbornih tehnologija – elektronskom identifikacijom skeniranjem ličnog dokumenta i otisaka prsta, očekuje da tema biračkog spiska bude zatvorena.

– Sada je potpuno irelevantno da li se sada na njemu nalazi 3,4 ili pet miliona ljudi, jer se identitet tih ljudi ne može zloupotrijebiti. Ne možete uzeti nečiji prst i glasati umjesto njega. To zatvara ovu temu, koja je godinama bila otvorena za zloupotrebe – ističe Jovanović.

Novi listići su problem

Nakon niza opstrukcija u Koaliciji “Pod lupom” su optimistični da je put ka novim tehnologijama sada otvoren. Izazov će predstavljati edukacija članova biračkih odbora i građana, posebno kad je riječ o novom dizajnu glasačkog listića.

– Ovaj proces s redizajnom listića, koji je došao prilično nepotrebno i vrlo kasno, predstavlja izazov. Ljudi će glasati na drugačiji način. Birački odbor će nam reći gdje da stavimo prst, kako da skeniramo dokument, gdje da gurnemo glasački listić, ali ako ne znamo ispuniti listić, to je problem koji može potkopati i same izborne tehnologije. Umjesto iksiranja kvadratića imamo bojenje kružića, umjesto imena i prezimena kandidata imamo brojeve, moramo zapamtiti broj kandidata za kojeg želimo glasati, čime ukidamo način glasanja koji je bio dostupan duže od 20 godina – ističe Jovanović.    

avaz