Niko ne zaustavlja gradnju mimo odluke Ustavnog suda BiH: Žrtvovana Drina i energetski suverentitet BiH
RS nastavlja s pripremama za izgradnju HE Buk Bijela, kršeći odluku Ustavnog suda BiH i Zakon o zabrani raspolaganju državnom imovinom BiH, kojim je propisano da rijeke, šume i šumsko zemljište predstavljaju državnu imovinu. Gradnjom prve, od tri planirane HE, RS pokušava uzurpirati gornji tok Drine, kroz zajednički projekt sa Srbijom, koja bi imala većinsko vlasništvo od 51 posto.
Ustavni sud BiH je 16. jula 2021. godine utvrdio spor u vezi s odlukama o koncesijama i nadležnosti za njihovo donošenje, koje je donijela RS, te Komisiji za koncesije BiH naložio da u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja. Komisija nikada nije izvršila ovu odluku, a dok se to ne desi, dalji postupak je zaustavljen. Izgradnja na terenu počela je i prije dobijanja potrebnih dozvola, pa su na obalama Drine, nakon polaganja kamena temeljca, u maju 2021., izgrađeni putevi i niklo naselje. Ekološka dozvola za HE Buk Bijela je istekla krajem 2024. godine, u toku je ponovljeni postupak, pa je u Foči održana javna rasprava o nacrtu studije utjecaja na životnu sredinu.
Suprotno zakonu
Rijeka je državna imovina i njome može upravljati samo država BiH, upozorila je tokom diskusije Nina Kreševljaković, pravna savjetnica u Aarhus centru BiH.
Temeljac postavljen u maju 2021.. Facebook
– Svaka odluka, ugovor ili bilo koji drugi pravni instrument kojim se raspolaže državnom imovinom suprotno odredbama ovog zakona, ništavan je. O raspolaganju rijekom Drinom može odlučiti isključivo država BiH, a nikako entitet samostalno – pojasnila je Nina Kreševljaković, pravnica u Arhus centru BiH, ali je dobila obrazloženje da javnoj raspravi ne prisustvuju pravnici, a njen istup od dijela prisutnih u sali praćen je i uvredama.
Kreševljaković: Drinom može upravljati samo država. Screenshot
Univerzitetski profesor i redovni član Evropske akademije nauka i umjetnosti, Nedim Suljić smatra da političari u BiH svjesno “žmire”, kako bi prošli neki zakon ili imenovanje, te da se energetski suverenitet BiH žrtvuje za kratkoročnu stabilnost neke političke koalicije.
Ima li saglasnosti?
– Gornji tok rijeke Drine je unutrašnja voda BiH. Izgradnja hidroelektrana od susjedne države bez međudržavnog ugovora predstavlja direktno zadiranje u teritorijalni integritet i ekonomske resurse države BiH – ističe Suljić.
Suljić: Gornji tok rijeke Drine je unutrašnja voda BiH. Facebook
On očekuje da državne institucije i izabrani političari vlasti u RS i Srbiji trebali pitati imaju li saglasnost PSBiH, na osnovu kojeg međudržavnog ugovora je dozvoljeno Srbiji da investira na gornjem toku Drine, da li je urađena procjena utjecaja na kanjon Tare u Crnoj Gori koji je pod zaštitom UNESCO-a, kako planiraju osigurati migraciju mladice, endemske vrste ovog područja, koju brana trajno presijeca, koliki je procent dobiti za Foču, a koliki za Srbiju, te da li je urađena adekvatna revizija seizmičke stabilnosti terena, s obzirom na ogromnu težinu vodene mase hidroakumulacije koja može indukovati zemljotrese u trusnom području Gornjeg Podrinja.
Krađa milijardi
Suljić podsjeća na loša iskustva sa Srbijom, koja od raspada SFRJ jednostrano prisvaja energiju proizvedenu u HE Zvornik i Bajina Bašta, na dijelu vodotoka gdje Drina predstavlja međudržavnu granicu. Prema međunarodnom vodnom pravu, vodni potencijal granične rijeke dijeli se 50:50 posto između susjednih država, ali BiH već decenijama ne dobija ništa.
– Ne postoji ugovor koji reguliše podjelu energije nakon 1992. godine, što znači da se resurs države BiH koristi besplatno za proizvodnju profita u Srbiji. Dugovanja susjedne Srbije za krađu hidropotencijala BiH su uveliko premašila vrijednost od sedam milijardi KM, što je vrijednost izračunata do 2018., bez dugovanja za potopljeno zemljište u opštinama Zvornik, Srebrenica, Višegrad i Bratunac – ističe akademik Suljić.
AVAZ
