Negativan prirodni priraštaj samo u prošloj godini ovu zemlju učinio je manjom za grad veličine Vareša, Stoca ili Goražda. Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku, u BiH je tokom 2025. godine rođeno 24.105 djece, dok je u istom periodu preminula 35.801 osoba. Samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, ne računajući odlazak, broj stanovnika BiH manji je za 11.696.
– To je katastrofalno enormna cifra za zemlju koja u najboljem slučaju danas ima približno tri miliona stanovnika. Od 11.000 do 12.000 ljudi ne mogu reći da je katastrofalan, već kataklizmičan podatak, ali kataklizma nam se ne događa ove godine, već kontinuirano. BiH gubi najpotentniji dio stanovništva, one koji su tek završili fakultete ili čak iznimno mlade ljude koji su završili srednje škole i svoju budućnost planiraju u zemljama zapadne Evrope, najčešće u onom usisnom ventilu – Njemačkoj – kaže profesor Fakulteta političkih nauka UNSA Amer Osmić.
Razlog odlaska
Dodaje da se osjećaj besperspektivnosti direktno reflektira na pokazatelje, koji su odavno trebali predstavljati alarm nadležnim institucijama. U podacima o demografskoj kataklizmi u BiH, Osmić je uočio da se jedan entitet brže prazni od drugog, što u konačnom zbiru ne znači mnogo.
– Vrlo jasno je vidljiv odnos između entiteta. Vidimo da je negativni prirodni priraštaj značajno izraženiji u RS-u, što znači da je intenzitet odlaska stanovništva u najvitalnijoj dobi prvi put vidljivo značajniji u RS-u nego u FBiH. Pretpostavljam da razlozi mogu biti neke mjere koje su uveli Vlada FBiH i kantoni, iako su i one nedovoljne – dodaje Osmić.
Manje učenika
Odlazak i negativan prirodni priraštaj, prisutan u većini općina i gradova u BiH, direktno se odražavaju na broj učenika u prvim razredima osnovnih škola. U školskoj 2025/2026. godini, nesporni su statistički podaci, BiH ima 26.962 prvačića, prije samo pet godina bilo ih je 29.228 učenika, godinu ranije više od 30.000.
– Ove brojke su rezultat našeg nemara prema građanima, prema budućnosti BiH i našeg neulaganja u društvo i bolji životni standard. Borbu za stanovništvo moramo shvatiti kao infrastrukturni problem. Stanovništvo se ne može oporaviti kroz neka kratkoročna davanja, već to mora biti višedecenijski projekt u kojem stvarno poboljšanje na određenom prostoru strategijski planirate – ističe Osmić.
Kaže da bi i idealne mjere bile vidljive tek za nekih 10 do 15 godina. Zaustavljanje bijele kuge bi podrazumijevalo istovjetan pristup na nivou cijele države – gradnju vrtića, novog ekonomskog prostora u kojem mlada osoba može imati posao, sigurnost, brigu o djetetu kad su roditelji na poslu, kaže Osmić.
Pitanje za predizborne kampanje
Koliko je ovaj problem prisutan u programima stranaka trebalo bi biti jedno od presudnih pitanja prilikom donošenja odluke na predstojećim izborima, smatra naš sagovornik. Neminovno je da će nam strane radne snage sve više nedostajati, pa je scenarij da će konstitutivne narode u BiH dugoročno zamijeniti neki drugi narodi, smatra on.
avaz
