Mladićeva smrt pokrenula novi val veličanja i negiranja zločina, ali ne i reakciju Tužilaštva

Veličanje presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića nakon njegove smrti nastavilo se širom Bosne i Hercegovine i na društvenim mrežama. Skupovi podrške, bakljade, fotografije i poruke kojima se Mladić predstavlja kao heroj izazvali su strah i ogorčenje među preživjelima, dok Tužilaštvo BiH još nije jasno odgovorilo na pitanje da li je formiralo predmete zbog kršenja zakona.
U Banjoj Luci, Višegradu, Palama, Zvorniku i drugim gradovima u Republici Srpskoj održani su skupovi podrške Mladiću, a građani su od 27. augusta, kada je preminuo u Haagu, organizovali i upisivanje u knjige žalosti. Veličanje ratnih zločinaca u BiH zakonom je zabranjeno od 2021. godine, ali su do danas donesene samo dvije pravosnažne presude, piše Detektor.
Mirsada Malagić, kojoj su tokom genocida ubijena dva sina i suprug, kaže da joj Mladićeva smrt sama po sebi ne znači mnogo, ali da je zabrinjava ono što se događa nakon nje.
“Za mene njegova smrt ne znači ništa, vjerujte. Ja ne bih obratila ni pažnju, što se mene tiče, ali opasno je ovo što se dešava, poslije njega, poslije njegove ideologije… Moje mrtve neće niko vratiti”, rekla je za Detektor Mirsada Malagić.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica upozoravaju da njegova smrt nije označila kraj ideologije koja ga je godinama predstavljala kao heroja.
“Njegova smrt nije značila kraj ideologije, narativa i sistema vrijednosti koji su godinama od njega pravili heroja”, rekla je Mirela Osmanović, asistentica za međunarodnu saradnju u Memorijalnom centru Srebrenica.
Detektor je zabilježio i širenje sadržaja kojima se relativizuju zločini počinjeni pod Mladićevom komandom. Posebno se kroz kratke videosnimke, fotografije, muziku i mimove plasira narativ da je prisilno premještanje stanovništva iz Srebrenice predstavljalo spašavanje civila.
“To je bilo samo za kamere, a kasnije je bilo sve drugačije”, kazala je Mirsada o tvrdnjama da je Mladić spašavao Bošnjake.
Poruke mržnje preplavile društvene mreže
Nakon vijesti o Mladićevoj smrti, na platformi „Registar 145a“, putem koje se prijavljuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, zaprimljeno je oko 5.000 novih prijava. Među njima su bile i prijave zbog podsticanja na mržnju.
Zabilježene su i plaćene objave kojima se Mladić slavi, a koje je Meta nakon objave Detektora uklonila s Facebooka i Instagrama.
Amar Karađuz iz portala „Zašto ne“ upozorio je na sve izraženije negiranje činjenica o prisilnom premještanju žena, djece i staraca iz Srebrenice.
“Jedan vrlo dehumanizirajući odnos prema samim žrtvama jer se u toj objavi govori da je on njima darovao život, pa oni mogu danas da obilaze svoje mrtve svakog jula u Potočarima”, rekao je Karađuz.
Osmanović upozorava da ovakav sadržaj posebno lako dolazi do mladih koji nemaju lično iskustvo rata i genocida.
“Ratni zločinac je predstavljen kao neka vrsta popkulturnog simbola koji je potpuno odvojen od onoga što on uistinu jeste“, objasnila je i dodala da je na taj način Mladić odvojen od masovnih grobnica, od žrtava i, na kraju, sudski utvrđenih činjenica prema kojima je osuđen za genocid i druge zločine u BiH.
Karađuz smatra da korisnici društvenih mreža ne bi trebali ulaziti u rasprave s takvim objavama jer se njihovom interakcijom povećava njihova vidljivost.
Podrška Mladiću bila je najavljena i u Srebrenici 2. septembra, uoči njegove sahrane. Na plakatu je pisalo:
“Dođite da dostojanstveno ispratimo našeg generala”, napisano je na plakatu.
Nakon što su udruženja žrtava zatražila kontraskup, MUP Republike Srpske zabranio je okupljanje.
Veličanje se nastavilo i u drugim dijelovima Republike Srpske, kroz ulične skupove, javne istupe i poruke političara. Među onima koji su glorificirali Mladića bili su Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Draško Stanivuković i Staša Košarac.
Počasti Mladiću i u Srbiji
Nakon što je Mladićevo tijelo prebačeno u Beograd državnim avionom, uslijedili su novi prizori veličanja. Posebnu pažnju izazvalo je skandiranje na utakmici Crvene zvezde i Partizana.
“Pravac Potočari”, uzvikivali su navijači.
Riječ je o poruci koju je Mladić izgovorio u julu 1995. godine, nakon ulaska snaga Vojske Republike Srpske u Srebrenicu. U danima koji su uslijedili ubijeno je više od 7.000 muškaraca i dječaka, dok su njihovi posmrtni ostaci kasnije pronalaženi u brojnim masovnim grobnicama.
Advokat i bivši sudija Državnog suda BiH Vlado Adamović ocijenio je posebno zabrinjavajućim činjenicu da je veliki broj ljudi na stadionu odobravao poruku povezanu s genocidom.
“Ja sam 40 godina u sudnici. Šta sam radio 40 godina? Šta je moja generacija radila?… Čime je to sve rezultiralo? Relativizacijom svih društvenih vrijednosti, da je postalo normalno ono što u glavama moje generacije ne da nije moglo biti normalno, nego ni u mašti nismo mogli dokučiti da se takve stvari dešavaju”, rekao je Adamović.
Tokom ispraćaja u Srbiji, Mladićev kovčeg osiguravali su vojska i policija, dok su mu počast odavali brojni bivši pripadnici VRS-a, političari i desničarska udruženja. Kovčeg je bio prekriven zastavom Srbije, upriličena je počasna paljba, a na grob su položeni ordenje i sablja.
Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji smatra da je riječ o širem političkom i društvenom povezivanju oko ideje „srpskih zemalja“.
“Znači, Srebrenica, gde je izvršen genocid, je u Republici Srpskoj… Sve ostale lokacije… kao što su Kozarac, Foča, Višegrad i druga mesta, znači to je sve u Republici Srpskoj. Ima razloga da se, sa stanovišta ovih ovde, da se glorifikuje i slavi Ratko Mladić, jer on je bio glavni izvođač tih radova u BiH”, kazala je Biserko.
Tužilaštvo BiH bez jasnog odgovora
Veličanje Mladića posebno je uznemirilo preživjele i povratnike. Detektor je od Tužilaštva BiH tražio odgovor na pitanje da li su po službenoj dužnosti formirani predmeti zbog ovog krivičnog djela, kao i da li su zaprimljene prijave građana i političara. Odgovor nije stigao.
Glavni državni tužilac Milanko Kajganić, kako je navedeno iz Tužilaštva, zbog obaveza nije bio u mogućnosti govoriti o ovoj temi.
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Sanin Bogunić kazao je da je za istrage nadležno Tužilaštvo.
“Koliko smo vidjeli iz medija da su neki predmeti u Tužilaštvu BiH formirani, baš ne djeluje da Tužilaštvo BiH šuti. Tužilaštvo ima svoje procese rada… U pitanju su stotine lica, kako smo vidjeli, na skupovima. Stotine lica je malo komplikovanije za procesuiranje. Ja vam govorim kao tužilac, ne kao predsjednik Vijeća”, odgovorio je Bogunić.
Adamović upozorava da se društvo nalazi u situaciji koju opisuje kao pravni nihilizam, odnosno masovno nepoštovanje zakona.
“Kada politički čelnik javno poziva na reviziju ovih povijesnih činjenica, na negiranje rezultata genocida, njegova riječ se daleko čuje. I to je inkriminirano ovim krivičnim djelom. Dakle, postoji mogućnost da se procesuira u tom pogledu, ali je istovremeno nošenje majice s likom ratnog zločinca isto to krivično djelo, u istoj ravni i s oba ta krivična djela treba da se bavi sud i tužilaštva”, objašnjava Adamović.
Kao primjer drugačijeg pristupa naveo je Hrvatsku, gdje se osobe koje nose obilježja s likom presuđenih ratnih zločinaca mogu kažnjavati prekršajno.
“Vrlo efikasno se kažnjavaju, a cilj je potpuno isti. Samo što se to ne zove negiranje genocida, nego se zove remećenje javnog reda i mira. Ali je mnogo pametnije osmišljena mogućnost da veliki broj sudova učestvuje u kažnjavanju, čime se daje mogućnost bržeg i efikasnijeg djelovanja države”, rekao je.
Mirsada Malagić kaže da joj je teško razumjeti izostanak reakcije Tužilaštva BiH.
“Gledaju samo sebe i lično, gledaju samo svoje fotelje”, razočarana je Malagić.
(Vijesti.ba)



