Kandidat za visokog predstavnika u BiH u jednom intervjuu govorio i o Balkanu: Amerika mijenja stav za 180 stepeni

Iako još uvijek niti jedna država nije izašla s jasnim stavom o imenu kandidata kojeg bi podržali za novog visokog predstavnika u BiH, ime koje se sve češće spominje u javnosti odnosi se na iskusnog diplomatu Antonija Zanardi Landija.

Kako je Klix.ba ranije pisao, Landi uživa podršku Washingtona kada je riječ o poziciji visokog predstavnika, a ostaje da se vidi da li će se tome pridružiti i najjače evropske zemlje.

S obzirom na njegovo diplomatsko iskustvo koje je imao i u Rusiji, mnogi Landija vide kao osobu koja bi mogla pomiriti stavove Zapada i Istoka kada je riječ o ulozi i radu visokog predstavnika.

Ipak, na zvanične potvrde o stavovima zemalja svakako će se čekati početak juna i sjednica Vijeća za implementaciju mira. Ono što je zanimljivo posmatrati jesu Landijevi stavovi o aktuelnoj geopolitičkoj situaciji, a o čemu je govorio tokom emisije koju je snimila think-tank organizacija EastWest u decembru 2025. godine.

U emisiji čiji je voditelj bio italijanski general Giuseppe Cucchi, Landi se osvrnuo na niz pitanja, uključujući odnos Evrope prema Americi, ali i sve agresivnijoj politici SAD-a prema Evropi.

“Ono što se dogodilo u februaru 2022. potpuno je promijenilo evropski pejzaž, a ono što se dešavalo poslije dovelo je do stalnog pogoršanja situacije do tačke u kojoj se ne vidi moguće rješenje osim lošeg, i ono o čemu danas razgovaramo jednostavno je rasprava o tome koje je od različitih rješenja manje loše od drugih. To je sukob iz kojeg Evropa ne može izaći dobro. Ako uporedimo situaciju iz 2022. sa današnjom, vidimo da je Evropa izgubila i da gubi pod ogromnim brojem aspekata, od cijene energije naravno, ali prije svega od gubitka sigurnosti za nas i našu djecu koji se ne može procijeniti finansijski. Vidimo krizu evropskog procesa odlučivanja, ugleda Evrope u svijetu, načina funkcionisanja Unije, što će biti veoma teško obnoviti. To su gubici kredibiliteta, funkcionalnosti i duha saradnje među evropskim državama koje će zahtijevati mnogo godina da se obnove”, rekao je Landi.

Mišljenja je kako je fokus sada na istoku Evrope.

“Fokus se koncentrisao na istočnu Evropu i odnos s Rusijom, i u ovom trenutku je u Briselu neosporno da mnogo više nego prije vrijede Poljaci, Baltičke zemlje i države koje tradicionalno vide Rusiju kao neprijatelja i silu protiv koje se treba boriti. Italija je oduvijek bila zemlja koja je s uvjerenjem živjela procese evropske integracije. Sada Evropa gubi tu sposobnost privlačenja i Italija se nalazi na neki način nezaštićena, jer Italija sama, iako je zemlja osnivačica, može malo učiniti i uvijek je pokušavala nešto postići udružujući se s nekim drugim unutar Evropske unije. Evropa i Italija izgledaju na neki način udaljenije od onoga što se dešava nego što su to druge zemlje, prije svega Sjedinjene Američke Države. Očigledno velika sila koja na neki način vodi zapadni blok i koja bi trebala biti prvi oslonac Ukrajine”, naveo je.

Ipak, Landi ističe kako se američka perspektiva prema Evropi promijenila.

“Sjedinjene Američke Države su već prije nekoliko godina, s prvom Trumpovom administracijom, započele evoluciju koja ih vodi veoma daleko od mjesta odakle su krenule. I ta promjena Amerike nije prekinuta Bidenovim predsjedništvom jer je i Biden nastavio politike koje je u suštini započeo Trump. Dakle, živimo niz predsjedništava koja mijenjaju Ameriku i razumijem da je partnerima poput nas veoma teško pratiti tu putanju, pogotovo jer u ovom trenutku vidimo da naš najveći saveznik mijenja stav za 180 stepeni, ne samo o Ukrajini, nego u svakom važnom i osjetljivom sektoru međunarodne stvarnosti, posebno u onima koji zanimaju Evropu i Italiju”, mišljenja je Landi.

To se posebno odnosi i na Balkan.

“Vidimo da je na Balkanu Amerika, koja je uvijek podržavala i bila veoma bliska kosovskim Albancima, prekinula strateški dijalog s Prištinom prije mjesec i po dana i otvorila ga s Beogradom, koji je do jučer predstavljao loše momke, rođake Rusa, i samim tim loše. Sada vidimo tu američku politiku koja potpuno mijenja smjer, otvara dubinski strateški dijalog sa srpskom vladom i vidimo ovu politički veoma značajnu činjenicu za one koji su radili u Srbiji, kao ja, koji sam bio ambasador u Beogradu prije više od 20 godina”, poručio je.

U svemu tome, Landi je govorio i kako vidi ulogu Evrope.

“Mislim da će Evropa opstati i trajati, ali će opstati oslabljena ovim iskušenjem, jer je došlo do ogromnog gubitka kohezije. Naći ćemo se s Evropom čije se vitalno središte pomjera više prema istoku nego prije. Naći ćemo se s Njemačkom koja će biti ponovo naoružana jer je to jedina zemlja koja ima fiskalnu i finansijsku sposobnost da zaista sprovede ponovno naoružavanje, koje se čini da postaje nužnost za Nijemce zbog krize automobilskog sektora. Dakle, to nisu potpuno umirujuće perspektive. Ne znamo kuda ide Francuska, koja prolazi kroz veoma ozbiljnu političku krizu. Imamo Sjedinjene Države koje u ovom trenutku ne djeluju prijateljski prema Evropi, a posebno prema evropskoj integraciji, i Rusiju koja je izrazito antagonizirana. Dakle, ne postoje uslovi za razvoj u federalističkom smislu. Uslovi za razvoj, ekonomski rast i jačanje sistema možda postoje, ali ih trenutno ne vidim”, rekao je Landi.

Govorio je i o odnosima s Rusijom.

“Mi svakako želimo pomoći Ukrajini i biti uz Ukrajinu, ali ne vjerujem da je u našem interesu vidjeti Rusiju geostrateški potpuno poraženu, jer je ideja područja nestabilnosti na našim granicama najzabrinjavajuća stvar koju možemo zamisliti. Vidjeli smo, a i vi ste vidjeli izbliza, koliko je bilo teško upravljati raspadom bivše Jugoslavije. Mi imamo interes za stabilnost tih 11 vremenskih zona i ako Rusija ne može trgovati i sarađivati sa Zapadom, onda to čini s Istokom”, mišljenja je.

Istakao je i kako ga brine da se u Rusiji dešava dublja promjena koja zemlju sve više okreće ka radikalnom nacionalizmu.

“Ako danas čitamo Rossiyskaya Gazeta, koja na naslovnici objavljuje članke Karaganova, kojeg dobro poznajem, koji je dolazio u Italiju, bio član Trilateralne komisije i Council on Foreign Relations u SAD-u, vidimo da piše stvari koje su za nas nezamislive o budućnosti vrlo tijesne saradnje s Kinom, o premještanju ruske prijestonice bliže Kini, u centralni Sibir, o nuklearnom oružju i o upotrebi ruskog nuklearnog oružja. To su za nas apsolutno nezamislive stvari, prizori iz noćne more, a ipak ih objavljuje novina koja na neki način predstavlja službeni pogled ruske vlade. Dakle, nešto veoma ozbiljno i duboko dogodilo se i događa se u Rusiji i mislim da bi to trebala biti jedna od naših briga – razumjeti kuda ide ta zemlja”, rekao je.

Na kraju, izrazio je nadu kako će italijanska vlada na čelu s premijerkom Giorgiom Meloni pronaći način da razgovara s Amerikom.

“U ovom trenutku čini mi se da odnos koji premijerka ima s Trumpom može poslužiti da ublaži određene veoma negativne stavove prema Evropi. Mislim da će bilateralni rad s Washingtonom nekoliko narednih godina biti ključan i da moramo igrati bilijar preko druge table kako bismo imali bolje odnose s Rusijom. Moramo igrati preko Trumpa i koristiti odnos koji naša predsjednica Vijeća ministara trenutno ima s predsjednikom Trumpom”, zaključio je Landi.

klix.ba