Kako je utihnula priča o visokom predstavniku, ali i državnoj imovini: Teme koje čekaju novu vlast
Optimistične najave o imenovanju novog visokog predstavnika, nakon informacije o ostavci bivšeg prvog čovjeka OHR-a Christiana Schmidta posljednjih mjesec dana su utihnule.
Iako je prvobitno najavljen kao privremeno rješenje, pozicija Louisa Crishocka na mjestu v.d. visokog predstavnika sve se manje spominje u političkim krugovima. Nakon ostavke Schmidta fokus međunarodne zajednice, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) bio je što brže imenovanje novog visokog predstavnika. U tom kontekstu održane su dvije sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, no nije postignut konsenzus o imenovanju novog visokog predstavnika pa se pribjeglo privremenom rješenju.
Za imenovanje novog visokog predstavnika potreban je dogovor ključnih članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Ipak, već mjesecima u BiH gledamo ozbiljno razilaženje između SAD-a i dijela evropskih država. Spor nije samo oko imena, već i oko buduće uloge OHR-a. SAD i Italija podržavali su italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, dok su Francuska, Njemačka i još neke evropske zemlje favorizirale Renéa Troccaza. Iza toga stoji šire pitanje kakav OHR međunarodna zajednica želi u narednim godinama i koliko aktivno treba koristiti bonske ovlasti.
A s obzirom na to da nema dogovora o novom visokom predstavniku, konsenzus je postignut izborom vršioca dužnosti, a to je doskorašnji zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko distrikt Louis Crishock. Ono što je zanimljivo jeste da je BiH, barem na poziciji v.d. visokog predstavnika dobila Amerikanca. Naime, otkako postoji pozicija visokog predstavnika, odnosno od završetka rata u BiH (14. decembar 1995.), tu funkciju nikada nije obnašao Amerikanac, već Evropljanin.
Lista svih visokih predstavnika u BiH od 1995. do danas
Do prije dva mjeseca u političkim krugovima u BiH mnogo se govorilo o hitnosti imenovanja Schmidtovog nasljednika, a prije svega kako bi novi čelnik OHR-a riješio pitanje državne imovine, što se izdvojilo kao američki prioritet. Prije svega zbog hitnosti projekta Južne plinske interkonekcije, ali i drugih stranih investicija kojima je zabrana raspolaganja i upravljanja državnom imovinom otežavajuća okolnost.
Već je august i dva mjeseca do Općih izbora novog visokog predstavnika skoro niko više i ne spominje, a Crishock se uklopio u ulogu koja mu je namijenjena. Međutim, interesantno je što se ne insistira ni na pitanju rješenja državne imovine te sve djeluje da se ide u pravcu odugovlačenja i čekanja nadolazećih izbora.
U diplomatskim krugovima se spominjala mogućnost prijedloga Christophera Geidta, britanskog diplomate koji je imao iskustva službovanja u BiH, ali se brzo odustalo od njegove nominacije.
Iako Amerikanci nisu dobili svog kandidata, niti Evropljani svog, privremeno rješenje u vidu Louisa Crishocka moglo bi ostati nešto duže nego što je zamišljeno, a taj scenarij bi više mogao odgovarati Amerikancima. Oni su postigli prvi cilj, a to je odlazak Schmidta. Zatim, o poziciji visokog predstavnika i tome ko ga imenuje, da li Vijeće sigurnosti UN-a ili Upravni odbor PIC-a sve se manje raspravlja.
Upravo u tim konturama treba tražiti namjeru i zamisao kako će izgledati buduće djelovanje visokog predstavnika. Tih, neupadljiv i nevidljiv. Jedina velika tema koja će stajati pred novim visokim predstavnikom je državna imovina, sve ostalo će se utopiti u diplomatsku nevidljivost.
klix.ba
