Nakon usvajanja Zakona o južnoj interkonkeciji u Predstavničkom domu federalnog parlamenta, ostaju li za ovaj projekat isti problemi? Pitanje izgradnje gasovoda na državnom zemljištu, upitan način izbora investitora i nadzora nad projektom.
Zbog svega, zakon bi se uskoro mogao naći i pred Ustavnim sudom Federacije. Podsjećamo da je u tekst zakona unesen investitor, američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy u potpunom američkom vlasništvu, ali i naglašeno da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad.
Međutim, dio poslanika upozorava da postoje problemi u zakonu koji bi mogli usporiti razvoj projekta.
Netrasparentna dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez izrade studije izvodljivosti i provođenja tendera, na štetu građana i države, kažu o Južnoj interkonekciji u nevladinom sektoru.
DENIS ŽIŠKO, “Aarhus centar”
“Nemate analize koliko je to dugoročno isplativo jer povećanje kapaciteta je šest puta. Južna interkonekcija ima kapcitet šest puta veće od trenutnih potreba BIH to nema veze ni sa čim što su te iste vlasti potpisale u svim sporazumima prema EU.”
Ne umanjujući značaj projekta u federalnom parlamentu, uglavnom opozicija, upozorava da je zakon nedorečen. I dalje ostaje problem upotrebe državne imovine ali i korištenja imovine i prava lokalnih zajednica, kojima se, smatra zastupnik Slaven Raguž, otvara prostor da zaštitu traže pred Ustavnim sudom.
SLAVEN RAGUŽ, zastupnik HRS-a u Parlamentu FBiH
“Jedince lokalne samouprave i županije u potpunosti izuzete ne samo iz procesa odlučivanja nego i iz procesa zaštite osnovnih prava, garantiranih ustavom i zakonima, da samo jedna jedinica lokalne samouprave.”
Definisani rokovi za predaju dokumentacije invenstitoru su prekratki, smatraju u SDA.
MIRSAD ZAIMOVIĆ, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH
“Tu se postavlja pitanje i opasnosti da sutra investitor tuži Federaciju jer mu nije dostavljena dokumentacija i da sutra Federacija trpi od strane investitora zbog izgubljene dobiti.”
Predviđeno je da investitor nema obavezu plaćanja za zemljište na kojem će biti trasa gasovoda koje je u javnom vlasništvu. Definisano je i da samo Parlament Federacije može odobriti promjene vlasničkog udjela američkog partnera, koji je kao investitor unesena i u sam tekst zakona, što se u praksi prvi put dešava.
SRĐAN TRALJIĆ, Transparency International BiH
“Nagledali smo se svakakvih tendera ali ovaj je presedan da se investitor upisuje u zakon jer problem će nastati ako se i drugi projekti budu realizirali na ovaj način bojim se da će to dovesti do nestanka pravne države.”
Zakon će se uskoro naći pred delegatima federalnog Doma naroda. Usvajanje mora biti gotovo do kraja mjeseca, kada se očekuje potpisivanje međudržavnog sporazuma o povezivanju plinovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
bhrt
