Višemilionsko inozemno zaduženje FBiH: Rješenje ili produbljivanje krize?
Informacija o zaduženju Vlade Federacije BiH na Londonskoj berzi u višemilionskom iznosu, otvorila je mnoga pitanja kod građana, ali i zastupnika u Parlamentu Federacije BiH.
Koji je razlog inozemnih zaduživanja, ako je Federacija već prezadužena, da li je jedna od njih financijska dubioza i kriza, koja će plaćati dugove, i što građani mogu očekivati do 2030. godine?
Ni građani ni pojedini parlamentarci ne vide pravi razlog zaduživanja, osim da vlast ponovo financijski poteškoće rješavati novim zaduženjem, a da građani ispaštaju, objavio je BHRT.Inostrana zaduženja Federalne vlade nemaju razvojni karakter, tako ih vide parlamentarci. Kao problem ističe se što privredni rast i industrijska proizvodnja ne prati mogućnost povrata tih kredita. Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, tim povodom uputio je otvoreno pismo Vladi Federacije BiH.
‘Ne zadužujemo se za investicije, pa će ta investicija biti vidljiva, pa će ljudi da rade pa da to sve ide u jednu lijepu formu BDP-a i razvoja ove države, takvo zaduživanje ćemo podržati. Mi se ovdje zadužujemo za rupe u budžetu, gdje su te rupe nastale, zašto sad ova zaduživanja na nekim stranim berzama. Ako je već problem u budžetu zašto se nije išlo kod MMF-a’, rekao je Haris Šabanović, zastupnik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH
U prošloj godini bilo je oko 825 miliona zaduženja, od čega je 600 miliona inostranih, ostatak iz domaćeg zaduženja, podsjeća zastupnik DF-a Mirza Čelik. Kako tvrdi, zastupnici nemaju informaciju gdje su utrošena ta sredstva.’I nama parlamentarcima je čudno zašto se zadužujemo na Londonskoj berzi, nemamo opravdanja, ne znamo za što su ta sredstva potrebna Vladi Federacije izuzev da se pokriva dnevna likvidnost, odnosno jedna stavka iz budžeta koje ne mogu biti osposobljene na način kako je to Vlada planirala’, kazao je Čelik.
Zaduženja je analizirao i zastupnik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž.
‘Treba uzeti u obzir da ćemo vratiti ukupno 455 milijuna eura u roku od pet godina što je relativno kratak rok što će značiti da nećemo biti u stanju servisirati taj dug, nego ćemo morati dodatno se kreditirati kako bismo vratili taj dug’, istaknuo je Raguž.
Ekonomisti smatraju da je bilo i drugih, povoljnijih načina za zaduživanje, ali za te korake potrebne su reforme. Novac će vraćati građani BiH.’Nije bilo potrebe za zaduženjem, po meni, posebno ne na Londonskoj berzi, jer će emitiranje euro obveznica u iznosu od 3560 milijuna eura rezultirati, još se nije definiralo al spoznat će se, relativno visokim kamatnim stopama i visokim obvezama. Bilo je i jeftinijih izvora a to je MMF, ali MMF traži da se provedu određene reforme koje Vlada očito nije spremna da provede’, naglasio je profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e, Aziz Šunje.
Kompletan dug, sa kamatom od 5,5 posto morat će biti isplaćen 2030. godine.BHRT je kontaktirao i ministra finansija, koji je rekao da zbog međunarodnih pravila ne može dati informacije o upitu za ovo zaduženje. U Strategiji zaduživanja koju je Federalna vlada usvojila za ovu godinu, obveznice će se izdati na pet do deset godina. Kao razlog navodi se proširenje baze investitora u dugoročni dug Federacije BiH i osiguranje sredstava za potrebe financiranja Budžeta Federacije BiH za 2025. godinu.
hayat
