Direktorica Ginexa za Klix.ba: Ulazak stranih investitora u namjensku industriju BiH je više rizik nego šansa

U ekskluzivnom razgovoru za Klix.ba direktorica goraždanskog Ginexa Dženana Turković otkriva kako iznutra izgleda borba za stabilnost, tržište i razvoj jedne od najvažnijih kompanija u zemlji.

Namjenska industrija Bosne i Hercegovine u vremenu izraženih globalnih promjena suočava se s nizom izazova. Dok traje globalna sigurnosna kriza, tržište se istovremeno radikalno mijenja, a pritisci dolaze sa svih strana. Iako bi ratna žarišta u svijetu na prvi pogled trebala značiti rast i procvat, stvarnost je znatno složenija.

“Od početka rata u Ukrajini, krenula je ogromna potražnja za velikim kalibrima i tu se troše velike količine baruta. Kad neko kaže ima ratnih žarišta, trebala bi da cvijeta namjenska industrija, to je zabluda. Danas se ne ratuje municijom i puškama već raketama i dronovima. Sve su to srednji i veliki kalibri koji troše ogromne količine baruta. A broj barutana u svijetu, isto kao i kapislana je ograničen. Ne ostaje dovoljno za male kalibre i onda nemate resursa da proizvodite”, pojašnjava Turković.

“Ulazak stranih investitora u namjensku industriju BiH je više rizik nego šansa” (Foto: E. A./Klix.ba)

Pored globalnih poremećaja, dodatni udar na poslovanje namjenske industrije u prošloj godini došao je iz Sjedinjenih Američkih Država, jednog od ključnih tržišta.

“Strašan udar su bile carine od 10 posto, a kasnije smo dobili i 30 posto. Uzimajući u obzir da je ova proizvodnja sama po sebi skupa, kad na to dodate transport i ostale troškove, pa onda i carine, kupci su postali oprezni. Tokom 2024. pola naše proizvodnje činilo je bosanskohercegovačko i američko tržište. Kad se to izmakne, to je značajan udar. Prve procjene govorile su o mogućem padu od čak 30 do 40 posto na civilnom tržištu. Mi smo reagovali na vrijeme i strateški, pa nismo pravili rezove, samo smo preusmjerili kapacitete na druge proizvode i intenzivirali druga tržišta. Imamo preko 300 vrsta proizvoda i fokusirali smo se šta možemo ponuditi. Suočili smo se s tim da je za proizvodima za srednje i velike kalibre potražnja veća nego što imamo kapaciteta. Ginex je prošle godine izvozio u 30 zemalja svijeta, imamo tržište na svim kontinentima, nekad se našalimo i kažemo samo nas nema na Antarktiku i Australiji, mada postoji interes i za izvoz u Australiju. Međutim činjenica je što se tiče civilnog tržišta da je najveći konzument municije američko tržište”, kazala je Turković.

Pravili strategiju umjesto rezova

U Ginexu su paralelno pokrenuli investicije i prilagođavanje proizvodnje, pa su uprkos svim izazovima, rezultati zadržani na visokom nivou.

“Radili smo analize kako povećati kapacitete, promjenom tehnologija ili kupovinom nove opreme. Na sedmičnom nivou pravili smo presjeke tako da smo uspjeli apsorbovati tih 40 posto udara na civilno tržište. Rezultat je 12 posto manji nego 2024. koja je bila rekordna, ali uzevši u obzir koliki je bio udar ja sam ponosna na taj rezultat. Prihodi su pali sa 102 na 89,7 miliona KM, ali stabilnost nije dovedena u pitanje. Dobit je i dalje visoka, blizu 92 miliona KM. To je stvarno veliki trud svih nas bio da se to postigne”, istaknula je direktorica Ginexa.

“Transport mi je noćna mora. Svi znamo kakva je komunikacija preko Ustiprače” (Foto: E. A./Klix.ba)

Turković upozorava da je ogroman rizik zavisiti od jednog tržišta.

“To ne bih nikome preporučila jer najveći rizik je tržište i po pitanju dobavljača i izvoza. Vidjeli smo na svojoj koži šta znači jedna odluka u jednoj državi koja utiče na cijeli svijet. Najveći izazov za namjensku industrije je koliko smo spremni da se dinamički prilagodimo promjenama i prepoznamo rizike. Ja imam povjerenje da kao narod imamo veliki potencijal. Samo se trebamo osloboditi i vjerovati jedni drugima, udruženim snagama možemo napraviti čuda”, rekla je.

Za razliku od globalnih turbulencija, saradnja u regionu, posebno s kompanijama iz Srbije, ostaje stabilna uprkos izazovima sa kojima se suočava ostatak industrije.

“Saradnja s kompanijama iz Srbije je stabilna i redovna. Mi nismo imali nekih problema u toj komunikaciji. Bilo je usporavanja zbog odluke njihove administracije da se obustave izvozne dozvole kompletnoj namjenskoj industriji, ali je tu bilo slučajeva gdje se moglo ispregovarati da se dozvoli izvoz. Ginex je dobavljač sredstava za kompanije iz Srbije s tim da mi imamo određene sirovine koje nabavljamo iz Srbije i to je višedecenijska saradnja u oba smjera”.

“Protiv smo iznošenja znanja iz naše lokalne zajednice i nismo zainteresovani za transfer tehnologije s drugima” (Foto: E. A./Klix.ba)

Uvoz sirovina je jedan od ključnih izazova. Iako je Ginex najmanje ovisan od uvoza sirovina, neke, poput azotne kiseline moraju uvesti.

“To nije samo naš problem, cijela Evropa ima problem s tim. Uvijek je dobro imati vlastitu proizvodnju. Zbog toga smatram da BiH mora razmišljati dugoročno. Znam za napore naše vlade da uspostavi vlastite proizvodne kapacitete za kritičnim sirovinama, pozdravljam to i žao mi je što to nije i ranije krenulo. Mi čeličanu imamo nama treba valjaonica bakra, odnosno proizvodnja mesinga jer sve firme namjenske industrije uvoze mesing, iz Srbije, Češke, Turske, Evrope, ali nemamo svoju proizvodnju. Mi smo stava, kad vidimo da neko drugi može nešto proizvesti, zašto to ne bi mogli i mi”, kaže Turković.

Rizik ili prilika?

Uprkos svim izazovima, dionice Ginexa bilježe rekordnu vrijednost na tržištu u BiH. Turković naglašava dobar odnos sa dioničarima te ističe da postoji interes međunarodnih korporacija za ulaganje u Ginex.

“O svemu razgovaramo otvoreno, uostalom brojevi govore za sebe. Činjenica je da postoji velika zainteresovanost za Ginexovim dionicama iako treba izdvojiti značajna sredstva da bi se kupio paket dionica. Mi ne možemo uticati na dešavanja na berzi, ali imali smo mnogo zainteresovanih stranih ulagača koji su željeli ući u vlasničku strukturu Ginexa, čak jedan veliki konglomerat iz Evrope, neću pominjati ko je u pitanju, ali došli su u pratnji svog ambasadora u BiH i zanimalo ih je kakva prava dobijaju ulaskom u vlasništvo. To može biti samo dividenda i pravo da izaberu predstavnika u NO. Oni ne mogu dobiti člana uprave jer zakonska regulativa u našoj zemlji to ne dozvoljava, uglavnom to je ono zbog čega su često skeptični”, objašnjava Turković.

Potencijalni ulazak stranih investitora u ovaj sektor više je rizik za kontrolu domaće industrije nego razvojna šansa smatra Turković, a stav Ginexa o ovom pitanju je vrlo oprezan, ali i jasan.

“Sve zavisi od njihovih namjera, ali iz moje perspektive to je više rizik nego prilika. Mi nismo zainteresovani za transfer tehnologije. Kao kolektiv smo uvijek bili protiv iznošenja našeg znanja iz ove lokalne zajednice. Mi ćemo se širiti u Goraždu, kupovat ćemo brda ako treba, širit ćemo se do Hranjena, ali sigurno tehnološko znanje proizvodnje ove vrste proizvoda neće izaći iz Goražda, to je stav nas dok smo mi tu. Mi to ljubomorno čuvamo u ovom gradu, smatramo da je to nekakav naš odgovor i način na koji možemo da sačuvamo ovu lokalnu zajednicu. Industrijska zona Pobjeda ima pet privrednih subjekata, značajan broj radnika je zaposlen, dobar dio grada zavisi od te proizvodnje i šta god se dešava reflektuje se na lokalnu zajednicu. Želimo da ostanemo ovdje i učinimo boljim život u ovom gradu. Znanje Ginexa neće otići nigdje odavde”, kategorična je Turković.

U industriji koja nosi visok stepen rizika, pitanje sigurnosti je ključno, a Turković kaže da u Ginexu stavljaju poseban fokus na taj segment.

“Radnici su naš najveći resurs. Mi radimo s opasnim materijama i zato ulažemo ogromne napore u obuku i sigurnost. Nama je na prvom mjestu da su radnici zaštićeni. Oprema se može nadoknaditi, ljudski životi ne mogu. Moto kompanije je prvo sigurnost, pa kvalitet, pa kvantitet. Konstantno pratimo, ispitujemo i tražimo bolje načine zaštite, ako je neko implementirao kod sebe neke novine u tom smislu mi to automatski primjenjujemo kod nas, sve čime možemo poboljšati sigurnost radnika”, rekla je.

Ginex je na evropskom tržištu prepoznat kao brend koji može da odgovori specifičnim zahtjevima (Foto: E. A./Klix.ba)

Kompanija koja je lider namjenske industrije u zemlji danas zapošljava 832 radnika.

“Ginex je srce namjenske industrije. Mi kao proizvođači inicijatora prisutni smo u svim proizvodima ne samo u BiH, nego i u regionu, Evropi i svijetu. Ono što se vidi je fasada, a iza toga je ogromna mašinerija ljudi koji rade, prate i kontrolišu. Motiviše nas kad vidimo naše rezultate i ono što javnost ne zna da se značajan broj svjetskih proizvođača napredne municije obratio nama da mi razvijamo inicijator za njihova sredstva. Prepoznati smo na svjetskom tržištu kao brend i neko ko može da odgovori specifičnim zahtjevima i ne mogu otkrivati sa kojim smo sve konglomeratima potpisali ugovore, zbog takve poslovne politike, ali to je značajan broj. Trudimo se da niko nije ispred nas. Kad je u pitanju civilni program po proizvodnim kapacitetima smo među prva tri u svijetu, po kvalitetu smo isto tako u vrhu dugo godina. Ljudi nas traže, a što se tiče vojnog proizvodnog programa, pogotovo po pitanju inicijalnih lanaca za upaljače i za velike kalibre, tu mi nemamo puno konkurencije i taj monopolistički položaj ljubomorno čuvamo”, kaže Turković.

Milionske investicije

Aktuelna uprava koja je naslijedila stabilnu firmu samo je odlučnija da ulaže u proizvodne pogone i unaprjeđenje.

“Uvijek se ulagalo u Ginex, ali dosta oprezno, mi smo intenzivnije nastavili modernizaciju linija, unapređenje radnih procesa i tehnologija, dosta smo uložili u radne uslove i sredinu da što više rasteretimo rad sa materijom sa kojom radimo. Pokrenuli smo značajne investicije, neke i završili, pričamo o investicijama koje se izražavaju u desecima miliona. Samo u 2025. godini planirano je investicija do 30 miliona KM, mi imamo svoja sredstva i već su pokrenute procedure za svaki pojedinačni projekat. Mi smo trenutno u procesu za pet projekata gdje nam treba okolinska dozvola ili prethodna procjena studija za okoliš, a resorno federalno ministarstvo shodno procedurama objavi te projekte na stranici i onda neko napravi senzaciju. Ja moram da kažem da u tih 30 miliona najmanje koštaju objekti, oprema je ta koja značajan dio sredstava povuče, i to prođe nezapaženo tako da meni bude žao da se toliko publikuje izgradnja jednog objekta, a vi imate pet puta veću vrijednost u opremi koju ćete smjestiti u taj objekat i možda donijeti revoluciju u nekim stvarima”, ističe Turković.

Najveća kočnica razvoju su, kaže, spori i frustrirajući birokratski propisi.

“Za nešto što je ranije trebalo tri do četiri mjeseca sada treba godina dana, ali ne odustajemo, idemo dalje. Investicije su uglavnom usmjerene na proširenje proizvodnih kapaciteta jer mi stalno proširujemo proizvodni program. Mi svaku promjenu u svijetu na geopolitičkoj sceni posmatramo, analiziramo kako to može uticati na nas, gdje su naše prednosti, gdje su nam mane, kako to možemo iskoristiti i onda dođete u situaciju da na vrijeme prepoznate priliku i pokrenete procese, imate vlastita sredstva i ništa ni od koga ne očekujete, ali onda godinu dana čekate mišljenje za dozvolu. Objekat izgradite za šest do devet mjeseci, a treba vam tri i po godine da dobijete dozvolu. Ako je nešto od državnog interesa, treba skratiti procedure. Kod nas imam osjećaj da je obrnuto”, kazala je.

Ginex je u 2026. godini izdvojio 2,3 miliona KM za poboljšanje uslova života u Goraždu (Foto: E. A./Klix.ba)

Turković smatra da kompletna namjenska industrija, a ne samo Ginex ima stvarni potencijal da postigne čudo, ali da je za to potrebno podrška svih nivoa.

“Da bi primjera radi postali snabdjevač za NATO zemlje, svaka komponenta koja se koristi u tim zemljama mora biti NATO kvalifikovana, možda Ginex prednjači tu jer smo mi već prošli par kvalifikacija za naše NATO proizvode i tu je propis da laboratorija mora biti ovlaštena, njih je samo nekoliko registrovano u svijetu, na sreću većina ih je u Evropi, međutim trebate doći na red. Mi smo recimo kvalifikaciju za C znak čekali tri godine, znači sve to traje i tu bi se možda moglo pomoći da se ubrzaju ti procesi. Ima potencijala, BiH sigurno može odgovoriti tim zahtjevima, ali će trebati i pomoć da se otklone sve prepreke da bi se to moglo realizovati, da bi se uopšte moglo kvalifikovati, kandidovati da smo ravnopravan partner koji može da učestvuje u toj utakmici hoće li dobiti tu čast da snabdijeva NATO zemlje”, ističe Turković.

Paradox je i da globalni lider posluje iz saobraćajno izolovanog grada.

“Najveći rizik je što nikad niste sigurni kad će se neki putni pravac prekinuti i morate razmišljati o alternativama. To poskupljuje troškove transporta i obara konkurentnost. Nismo u EU pa imamo određene troškove da izvezemo robu, a uz troškove transporta koji se drastično mijenjaju pogotovo sada zbog situacije na Bliskom istoku, to mi je noćna mora. Šta u slučaju da se prekine komunikacija preko Ustiprače, a svi znamo u kakvom su stanju ona dva mosta čak i treći je počeo da propada i pitanje je kad će pokleknuti. Ne znam je li gore pri izvozu ili uvozu, pri uvozu svi će vam drastično zaračunati cijenu kad znaju da moraju doći preko Trebinja, također ne zna se ni kada će biti otvoren putni pravac preko Rogoja, a što se tiče izvoza sva B materija mora biti praćena. Mi dobijemo tačnu rutu kojom moramo da idemo i policijske pratnje, sve se to mora organizovati, platiti itd. To je zaista noćna mora za moje referente prodaje, jer nešto što bi moglo biti u Orašju njima nije prošlo ni Mostar, a pored svega šta da se desi drvo na putu ili odron, pa to je užas”, kaže Turković.

Ginex daje veliku podršku lokalnoj zajednici i stava su da je napredak Ginexa neodvojiv od razvoja grada i kantona.

“Želimo poboljšati uslove života u ovom gradu, osim toga posjećuju nas ljudi iz raznih krajeva svijeta i razmišljam često kako oni grad vide svojim očima. Stalo nam je da uljepšamo život svima, unaprijedimo zdravstvo, kulturu i infrastrukturu. U prošloj godini smo izdvojili blizu 1,9 miliona, a u ovoj oko 2,3 miliona. To ćemo raditi i ubuduće”, zaključila je Turković.

klix.ba