Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti za “SB” – “Preživjeli moraju strahovati, a osuđenima se odaju počasti”
Načelnik Odjeljenja za opću upravu Općine Srebrenica Faruk Đozić smijenjen je s funkcije zbog objave o smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Đozić je razriješen dužnosti nakon zahtjeva organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, koji su njegove objave na društvenim mrežama o smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ocijenili „neprimjerenim i uvredljivim“.
Na smjenu su reagirala udruženja žrtava, ističući da je riječ o čovjeku koji je u genocidu izgubio 27 članova porodice, a koji je javno osudio lik i djelo pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Smatraju da takva odluka nije samo administrativni čin već, kako navode, „čin otvorenog političkog progona, demonstracija sile i pokušaj institucionalnog ušutkivanja Bošnjaka u Srebrenici“.
Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Đozićevu smjenu vidi kao demonstraciju političke moći i čin zastrašivanja čije posljedice nadilaze njegov pojedinačni slučaj.
“Takvim postupkom i drugim Bošnjacima, posebno preživjelim žrtvama genocida, poručuje se da će snositi posljedice zbog izražavanja ogorčenja prema onima koji su odgovorni za genocid počinjen nad njima”, kaže Džananović za “Slobodnu Bosnu”, dodajući:
“Živimo dubok postgenocidni paradoks: imamo nezavisnu državu, njene institucije i pravosnažne međunarodne presude, a preživjeli i dalje moraju strahovati kada govore o odgovornima za genocid počinjen nad njihovim porodicama i zajednicom.“
Džananović ukazuje i na to da se osuđenim ratnim zločincima odaju počasti, dok se žrtve kažnjavaju zbog svojih riječi.
SMJENA KAO PORUKA BOŠNJACIMA U SREBRENICI
“To je dodatna viktimizacija, novo poniženje ljudi koji već nose nenadoknadivo genocidno iskustvo i bol. Nažalost, smatram da ovakve slučajeve možemo očekivati i u budućnosti. Ako izostanu djelotvorna zaštita preživjelih i odgovornost za zloupotrebu institucija, stanje će biti sve gore. Svaki takav postupak koji ostane bez posljedica ohrabruje one koji misle da žrtvama mogu određivati šta smiju reći i kako smiju iskazati svoju bol”, ističe on.
Nakon što ga je Skupština općine Srebrenica razriješila, Đozić je najavio žalbu. Poručio je da će odluku o smjeni osporiti pred sudom. Đozić smatra da je riječ o političkom progonu.
„Ovo je pokušaj jednog discipliniranja Bošnjaka ovdje u Srebrenici. Na kraju, ja se zbog svog stava o presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću neću izvinjavati“, rekao je on.
Govoreći o ovom slučaju, Džananović ističe da je teško gledati kako ljudi koji su preživjeli genocid, više od tri decenije kasnije, moraju braniti dostojanstvo svojih ubijenih i vlastito pravo da iskažu bol i ogorčenje.
“Ne mogu tvrditi da znam kako se osjećaju. Duboko suosjećam s njima i smatram da imamo obavezu javno se suprotstaviti njihovom ponižavanju. Ne smijemo dozvoliti da se naviknemo na to”, naglasio je Džananović.
PLAVŠIĆ ISPRAĆENA UZ POČASTI
U Bosni i Hercegovini je od 2021. godine zakonom zabranjeno javno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Biljana Plavšić, pravosnažno osuđena za zločin protiv čovječnosti, sahranjena je 7. oktobra u Banjoj Luci uz počasnu stražu i prisustvo članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović i drugih visokih zvaničnika entiteta Republika Srpska.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osudio je Plavšić 27. februara 2003. godine na 11 godina zatvora zbog progona Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u 37 općina širom Bosne i Hercegovine tokom 1992. godine.
“SMRT NE PONIŠTAVA ODGOVORNOST ZA ZLOČINE”
Na pitanje “Slobodne Bosne” kako tumači odavanje počasti Plavšić i gdje prestaje komemoracija, a počinje veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, Džananović je odgovorio:
“To je, prije svega, pitanje na koje Tužilaštvo Bosne i Hercegovine mora dati jasan i pravno obrazložen odgovor. Javnost ima pravo znati jesu li poduzete konkretne radnje i kako se zakonska zabrana veličanja osuđenih ratnih zločinaca primjenjuje u ovom slučaju. Znam da odslužena kazna ne briše presudu, a smrt ne poništava odgovornost za zločine. Granica između oproštaja i veličanja prelazi se kada se institucionalnim počastima osuđena osoba predstavlja kao neko ko zaslužuje javno poštovanje, dok se njena odgovornost za zločine prešućuje ili opravdava.”
Prije sahrane, u Banskom dvoru u Banjoj Luci održana je i komemoracija Biljani Plavšić.
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović osudio je odavanje zvaničnih počasti Plavšić, upozorivši da se organizovanjem komemoracije i sahrane uz učešće najviših zvaničnika Republike Srpske briše granica između privatnog žalovanja i institucionalnog veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Džananović je na kraju poručio da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine mora objasniti kada i na osnovu kojih kriterija postupa te pokazati da zakon važi i za političke zvaničnike.
“Žrtve već predugo čekaju da se u ovoj državi poštuju pravosnažne presude i primjenjuje ono što je propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine. To je zakonska obaveza nadležnih institucija i minimum koji duguju žrtvama”, zaključio je Džananović.
Podsjetimo, u oktobru 2002. godine Plavšić se pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju izjasnila krivom po jednoj tački optužnice koja se odnosila na progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, što predstavlja zločin protiv čovječnosti. Sudsko vijeće utvrdilo je da je priznanje krivice dato dobrovoljno te ju je proglasilo krivom na osnovu sporazuma o priznanju krivice. Godinu kasnije osuđena je na 11 godina zatvora, dok je tužilac u okviru sporazuma predložio odbacivanje preostalih tačaka optužnice.
Kaznu je izdržavala u Švedskoj, a u septembru 2009. godine odobreno joj je prijevremeno puštanje na slobodu zbog dobrog vladanja, priznanja krivice, saradnje s Tribunalom i lošeg zdravstvenog stanja.
Biljana Plavšić preminula je 1. oktobra u Beogradu.
Slobodna Bosna
