Nakon što je Sud BiH odgodio izvršenje rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, uslijedile su burne reakcije iz bh. entiteta RS.
To što je Sud BIH odgodio izvršenje rješenja u slučaju Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), premijer RS Savo Minić nazvao je sudskom podrškom “nelegalmim radnjama”.
Reagovao je Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), koji konstatuje da “ponekad ljudi, pokušavajući opravdati svoje stavove, kažu mnogo više nego što su planirali”.
“Mislim da smo upravo tome svjedočili i jučer. Mjesecima slušamo da je cijeli slučaj oko IDDEEA-e isključivo pitanje zaštite ličnih podataka. Tako su obrazlagana rješenja, tako su se vodile rasprave i tako se pokušavalo uvjeriti javnost da je riječ samo o primjeni zakona, a onda je Sud Bosne i Hercegovine donio jednu procesnu odluku. Ne konačnu presudu. Nije rekao da je IDDEEA u pravu. Nije rekao da AZLP nije u pravu. Samo je, u skladu sa zakonom, privremeno odgodio izvršenje rješenja dok ne odluči o njegovoj zakonitosti i od tog trenutka više gotovo niko ne govori o zaštiti ličnih podataka. Zanimljivo”, navodi Badnjević.
Dodaje da je “odjednom problem Sud BiH i sudije”, pa njihov nacionalni sastav i sama činjenica da Sud BiH nije odlučio onako kako su pojedinci očekivali.
“Međutim ono što mi je najviše privuklo pažnju jeste nešto drugo. U više javnih istupa pojedinaca iz entiteta RS kao argument se navodi zaštita “digitalnog suvereniteta Republike Srpske”. I tu, po mom mišljenju, cijela priča dobija potpuno novo značenje, jer ako se odluke jedne državne regulatorne institucije u javnosti brane prije svega kroz zaštitu “digitalnog suvereniteta” jednog entiteta, onda je sasvim legitimno postaviti pitanje: da li je ovo zaista bio spor o zaštiti ličnih podataka ili spor oko državnih nadležnosti? Šta članovi Parlamenta BiH kažu na postupke direktora državne Agencije koji učestvuje u ovome?”, pita Badnjević.
Dodaje i da mu nikak nije jasno jeste protiv čega se zapravo vodi ova borba.
“Kada IDDEEA razvije novu uslugu za građane Bosne i Hercegovine, tu uslugu ne dobijaju samo građani u Sarajevu, Mostaru ili Tuzli. Dobijaju je i građani u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Trebinju, Prijedoru, Zvorniku… Dakle, svi građani Bosne i Hercegovine, bez obzira u kojem entitetu žive. Kada uvedemo besplatan elektronski potpis, imaju ga i građani koji žive na području Republike Srpske. Kada unaprijedimo sigurnost ličnih dokumenata, sigurniji su i dokumenti građana koji žive na području RS. Kada digitalizujemo usluge, brže ih koriste i građani koji žive na području RS. Zato se ponekad zaista zapitam… protiv čega se ovdje vodi borba? Protiv IDDEEA-e ili protiv toga da građani koji žive na području Republike Srpske koriste iste moderne i sigurne državne digitalne usluge kao i svi ostali građani Bosne i Hercegovine? Jer, koliko god neko pokušavao predstaviti drugačije, razvoj državnih digitalnih servisa nikome ništa ne oduzima”, navodi Badnjević i dodaje:
“Naprotiv. Od toga imaju koristi svi i upravo zato mi djeluje paradoksalno da se toliko energije ulaže u osporavanje nečega od čega korist imaju i oni u čije se ime danas najglasnije govori. Možda griješim, ali ako je ovo zaista bio spor samo oko zaštite ličnih podataka, zašto se nakon odluke Suda više gotovo niko ne bavi zaštitom ličnih podataka? Zašto se više govori o “digitalnom suverenitetu”, o sastavu sudskog vijeća i o tome što Sud nije donio očekivanu odluku? Ponekad nije najvažnije ono što ljudi žele reći. Najviše otkrije upravo ono što kažu između redova, samo treba znati čitati”.
(Vijesti.ba)
