Kako Guardian vidi “izgubljenu generaciju mladih” u BiH pred izbore: “Roditelji govore da su uzalud ratovali i da odemo”
Dok su sarajevske bašte bile ispunjene mladima koji uživaju u jesenjem suncu, novinar britanskog Guardiana piše o sumornoj političkoj stvarnosti u Bosni i Hercegovini.
U opširnoj analizi britanskog Guardiana, složeni politički sistem i etnonacionalističke elite označeni su kao glavni krivci za masovni odljev mladih, dok se podjele iz ratnog perioda i dalje održavaju kroz obrazovni sistem, murale ratnih zločinaca i ignorisanje stvarnih potreba društva.
U teoriji, nedjeljni izbori trebali bi biti jedan od velikih evropskih praznika demokratije, za brojne funkcije. Ali, mnoštvo ponuđenih funkcija odražava đavolski komplikovan sistem upravljanja, piše Guardian te dodaju:
“Etnonacionalistički lideri nemaju nikakav motiv da promijene to stanje niti da se obrate mladima koji svjetliju budućnost vide izvan zemlje”.
Sarah Ćato (19) iz Sarajeva navodi da političari ne žele da mlade zanima politika, što se i dešava.
“Mladi ne znaju kako da glasaju niti za koga da glasaju jer niko ne stoji iza nas”, rekla je ona, dodajući da suzdržanost od bavljenja politikom odražava njen status “tabu teme” nakon završetka rata 1995. godine.
Medij podsjeća da se u BiH uče različite verzije novije historije svoje zemlje u zavisnosti od toga da li su Srbi, Bošnjaci ili Hrvati te kako nastavni plan i program u RS-u veliča zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
“Istočno Sarajevo je na samo kratkoj vožnji od centra glavnog grada, ali se nalazi s druge strane ‘entitetske linije’ koja dijeli Federaciju od RS-a. Saobraćajni znakovi su ispisani ćirilicom, a mladi odrastaju okruženi muralima ratnih zločinaca”, kako je to opisala mještanka Dijana Papaz (23).
Ona je sa Sarah Ćato radila na izložbi “Šta ako je granica u tebi?”, koja se bavi podjelama između Sarajeva i Istočnog Sarajeva i načinom na koji ih mladi prevazilaze.
Papaz sebe naziva Bosankom i priznaje da veličanje Mladića nakon njegove smrti u augustu odražava trajne podjele i potrebu za promjenom.
“Moramo nešto poduzeti u vezi s našim ustavom, jer Dejton nije trebao trajati 30 godina. Trebao je biti privremena stvar nakon rata dok ne učinimo zemlju boljom, ali to se nikada nije dogodilo”, rekla je ona.
Ajna Mešić iz Inicijative mladih za ljudska prava kaže da se kontinuirani odljev najperspektivnijih mladih ljudi iz Bosne može pripisati i pritisku kod kuće.
“Naši roditelji nam govore da odemo. Odrastajući, moja sudbina je bila da budem advokatica u Njemačkoj. Onda sam se negdje u srednjoj školi sjetila da imam slobodnu volju. Ali, mnogi roditelji će vam reći da su uzalud ratovali i da ne žele da i mi živimo ovdje”, poručila je ona.
klix.ba
