Tvrdnja HDZ-a da je Izborni zakon ocijenjen ustavnim je zamjena teza, a prijedlog bi mogao biti zauvijek odbačen u US

HDZ svake godine iznova pokušava “progurati” izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine za izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i isto toliko puta pokušava dezavuisati javnost da je riječ o ustavnom prijedlogu za koji je Ustavni sud BiH već dao zeleno svjetlo. Naravno, riječ je o političkoj manipulaciji.

Posljednji očigledan primjer pokušaja pravnog dezavuisanja onih kojima zakoni nisu jača strana stigao je od Darijane Filipović, potpredsjednice HDZ-a i državne zastupnice. Ona tvrdi da je Ustavni sud već ocijenio ustavnim aktuelni prijedlog Marine Pendeš u Domu naroda BiH, uprkos tome što u Ustavni sud još nikada ovakav prijedlog, a ni sličan, nije stigao na ocjenu usklađenosti s Ustavom BiH.

S tim u vezi treba pažljivo pročitati njenu izjavu koju je prije sedam dana dala za Dnevnik RTV Herceg-Bosne, a u kojoj je pokazala da – ili ne poznaje pravnu materiju ili zlonamjerno pokušava izmanipulisati javnost, što je vrlo realno jer Filipović nije usamljena u ovakvim tvrdnjama.

“Izmjene Izbornog zakona su potpuno ustavne i potpuno utemeljene u Ustavu bar u onom dijelu koji smo mi predložili u Domu naroda i nije to moja ocjena, ne govorim ja jer je to moj politički stav nego se o tome vrlo jasno izjasnio Ustavni sud jer je ova materija bila predmetom Prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona na koji je Bošnjački klub povukao vitalni nacionalni interes i tada je Ustavni sud dao ocjenu da nikakav interes Bošnjaka nije povrijeđen. Prema tome i ovo rješenje koje nudimo je potpuno u skladu s Ustavom“, rekla je Filipović.

Odluke o kojima Filipović govori, koje se konkretno odnose na predmete U‑3/17 i U‑14/22 u Ustavnom sudu razmatraju isključivo pitanje vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka, a samim tim ne zatvaraju vrata budućoj/potencijalnoj ocjeni ustavnosti HDZ-ovog prijedloga izbora članova Predsjedništva BiH.

Drugim riječima, ocjena usklađenosti nekog prijedloga s Ustavom nije isto što i ocjena povrede vitalnog nacionalnog interesa jer postoje i druge tačke ustavnosti osim VNI, koje bi Ustavni sud u budućnosti mogao razmatrati ukoliko takva apelacija dođe do njih.

Zašto je HDZ-ov prijedlog problematičan i lako oboriv u Ustavnom sudu?

Kada je HDZ ove godine ponovo uputio izmjene Izbornog zakona u dijelu izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, lider te stranke Dragan Čović je isti dan tvrdio da za te izmjene nije potrebno mijenjati Ustav, a da za npr. implementaciju presuda iz Strazbura jeste potrebno, zbog čega, prema njegovom mišljenju, ne treba čekati na implementaciju presuda ESLJP.

Kada razmislite o demografskom trendu Hrvata u BiH, jasno je zašto se Čoviću žuri da izmijeni način izbora članova Predsjedništva BiH na način da ih zacementira na volju tri kantona. Međutim, i domaći i svjetski stručnjaci iz oblasti prava će se teško složiti sa njegovom tvrdnjom, a i sam Ustav, da može progovoriti, ne bi se složio.

Kako bi pojasnili zašto bi Ustavni sud BiH imao relativno lagan posao u obaranju tog zakona ako se nađe na ocjeni usklađenosti sa Ustavom, prvo ćemo navesti šta je to ključno u predloženim izmjenama Izbornog zakona.

Naime, član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata se ne bi nužno birao na prostoru cijele Federacije BiH, nego prijedlog definiše da novi član Predsjedništva, osim većine u entitetu, mora imati većinu glasova u najmanje tri od pet kantona, i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Posavskom i Kantonu 10.

To bi značilo da glas Hrvata, a i drugih građana u Kantonu Sarajevo ili Tuzlanskom kantonu, koji prema Ustavu imaju pravo glasati za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, ne bi imao istu snagu kao glas birača iz kantona gdje živi većinsko hrvatsko stanovništvo. Takva zamisao nije u skladu ni sa našim Ustavom, a ni sa međunarodnim standardima koji kažu da svaki glas mora jednako vrijediti.

Predloženi sistem “dvostrukog ključa” prilikom izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda drastično potiskuje uticaj birača iz kantona s manjim udjelom hrvatske populacije. Glasovi iz “neprivilegovanih” kantona pretvorili bi se u “birački trošak bez efekta”, a model ne samo da obeshrabruje birače iz većih urbanih sredina, nego suštinski krši princip jednakog biračkog prava

Time se produbljuju etničke podjele i smanjuje motivacija građana da učestvuju u zajedničkom demokratskom procesu, što je još jedan razlog za ustavno preispitivanje. Plastično rečeno, birači izvan privilegovanih kantona bi bili demotivisani zbog realne pretpostavke da nijedan kandidat kojeg oni podržavaju ne može preći kantonalni prag.

Taj “dvostruki ključ” derogira i ustavni princip neposrednog izbora, a o čemu govori Član 5, tačka 1 Ustava BiH: “Članovi Predsjedništva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasač glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupština.”

Treba li podnijeti apelaciju o ustavnosti Čovićevog prijedloga?

Jedina apelacija i jedina odluka koja je do sada bila na Ustavnom sudu u vezi s HDZ-ovim prijedlogom izmjena Izbornog zakona govori o destruktivnosti po vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH. Samim tim, nije rađena klasična ocjena ustavnosti prijedloga, nego je Ustavni sud analizirao “oduzimaju li se Bošnjacima ustavna ovlaštenja koja već imaju” i utvrdio da Bošnjaci nisu kolektivno onemogućeni da biraju člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda.

Klub Bošnjaka je apelaciju 2022. godine o povredi VNI podnio jer je to bio jedini način da pokušaju blokirati izmjene dok su još u fazi prijedloga, iako potencijalno znaju da je to jalovo. No, ukoliko ovaj put dođe do usvajanja Pendešinog prijedloga izmjena Izbornog zakona, realno je očekivati da će biti podnesena i apelacija s ciljem ocjene usklađenosti tog prijedloga sa Ustavom BiH.

Sud bi u budućnosti mogao lako presuditi neustavnim taj prijedlog, zbog toga bi, ako prijedlog opet dođe do Predstavničkog doma, najefikasniji potez bio osigurati 1/4 glasova poslanika/delegata, koji bi podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti odmah nakon usvajanja.

U tom slučaju bi Ustavni sud, koji se trudi ne preuzimati ulogu “trećeg doma” i ne miješati se u zakonodavni proces, morao ući u punu meritornu analizu ustavnosti prijedloga.

Dakle, prethodne odluke Ustavnog suda o vitalnom interesu ne sprečavaju novu provjeru ustavnosti – čak naprotiv, otvaraju prostor da se pitanje postavi na pravilnoj, široj osnovi. Zbog toga bi tvrdnja HDZ‑a da je stvar “zauvijek presuđena” trebala biti shvaćena kao politički spin, a ne pravni argument.

klix.ba