Šta sa smećem koje ugrožava okoliš i zdravlje? Pojedine divlje deponije u Goraždu su stare i do tri decenije
BPK Goražde suočava se sa ozbiljnim problemima zbog nelegalnih deponija koje se nalaze u blizini šumskih i vodenih ekosistema, ali i naseljenih područja, što povećava rizik od požara, plavljenja i kontaminacije okoliša, a samim tim može ugrožavati i zdravlje ljudi, upozorava Sendžana Muslić iz Privredne komore FBIH.
Ona je analizirala ključne razloge formiranja divljih deponija u ovom kantonu, a uglavnom je to nedostatak adekvatne infrastrukture posebno u ruralnim dijelovima kantona.
“Osim toga, nepostojanje reciklažnih kapaciteta i nedovoljna kontrola i propusti u zakonodavstvu kao i niska svijest stanovništva značajno doprinose ovom problemu. Naša analiza je ukazala da se dvije trećine divljih deponija nalaze uz tok rijeke Drine i njenih pritoka te vodozaštitnih zona što povećava rizik od zagađenja vode i narušavanja vodenih i šumskih ekosistema. Oko 60 posto deponija je na strmom terenu, što može otežavati pristup i sanaciju”, kaže Muslić.
Visoki rizici po zdravlje
Ona objašnjava da rizici od požara (68 posto), plavljenja (23 posto) i moguće prijetnje po zdravlje stanovništva zbog zaraznih bolesti čine ovu situaciju još ozbiljnijom. Da stvar bude gora divlje deponije u ovom kantonu su uglavnom starije od dvije decenije, a najstarije postoje preko 30 godina, što ukazuje i na dugoročnu ekološku ugroženost.
Na području BPK Goražde službeno su registrovane tri općinske deponije otvorenog tipa koje ne zadovoljavaju načela sanitarnog odlaganja otpada te ih je nužno sanirati. Također do danas je identifikovano 29 divljih deponija, a svake godine nastaje više desetina novih divljih deponija, koje komunalna preduzeća povremeno saniraju, ali njihovo evidentiranje predstavlja izazov, jer se nakon uklanjanja jedne, ubrzo pojavljuje nova na drugoj lokaciji.
Muslić ukazuje da je jedan od glavnih razloga nastanka divljih deponija neadekvatno organizovan sistem sakupljanja i odvoza otpada, uključujući nedovoljan broj kontejnera.
“Prisustvo divljih deponija ne samo da ukazuje na potrebu za unapređenjem ekološke svijesti, već predstavlja i ozbiljan ekološki rizik, prvenstveno zagađenje tla i podzemnih voda, kao i povećan rizik od širenja zaraza usljed razmnožavanja glodara i drugih štetočina”, kaže ona.
Nema konkretne akcije
Sanacija i zatvaranje ovih nelegalnih odlagališta nužni su kako bi se smanjili negativni utjecaji na okoliš, zaštitilo javno zdravlje stanovništva te unaprijedio vizuelni i ekološki kvalitet prostora.
“Predložena rješenja uključuju formiranje regionalne sanitarne deponije, uvođenje efikasnog sistema upravljanja otpadom, a to znači i poboljšanje komunalne infrastrukture, saradnje između komunalnih preduzeća i inspekcijskih tijela u općinama Foča i Pale u FBiH i Goraždu, kao i stalnu edukaciju građana i učenika u osnovnim školama o pravilnom zbrinjavanju otpada”, kaže Muslić.
Zakon o upravljanju otpadom u BIH propisuje prioritetne smjernice u cilju sprječavanje zagađenja i smanjenje negativnih posljedica po ljudsko zdravlje i okoliš, međutim u BIH otpad se još uvijek dominantno odlaže na neuređene deponije, odnosno smetljišta, što je ozbiljan ekološki problem zbog emisije štetnih supstanci, deponijskog plina i filtrata, koji mogu negativno uticati na vodu, tlo, zrak i zdravlje ljudi, upozorava Muslić.
Takav je upravo primjer nelegalne deponije u Šišetima koja je višedecenijski problem građanima Goražda, o kojoj se raspravlja incidentno od situacije do situacije, no činjenica je da do danas ne postoji adekvatan plan njenog zbrinjavanja. Također, iako se s vremena na vrijeme aktualizira, posljednjih mjeseci skoro da niko i ne spominje izgradnju sanitarne deponije u Trešnjici. A količine otpada samo rastu, bez jasne vizije šta s njim dalje i do kada?
klix.ba
