Zašto je važno ko sjedi u Predsjedništvu BiH i u kojim scenarijima je moguć iskorak
U jeku pojačanog interesovanja o već poznatim, ali i potencijalnim kandidatima za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine na predstojećim općim izborima, osim kandidiranja, koje je najčešće pod lupom javnosti, svrsishodno je podsjetiti na način funkcionisanja te institucije.
Ustavne nadležnosti kažu da je Predsjedništvo BiH zaduženo za vođenje vanjske politike države, za imenovanje ambasadora i drugih diplomatskih predstavnika, zatim za zaključivanje međunarodnih ugovora, predlaganje godišnjeg budžeta države i niz drugih obaveza.
No, ono zbog čega Predsjedništvo odmah dođe u fokus javnosti na početku svakog mandata je imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara. Dakle, bez odluke Predsjedništva nema ni imenovanja Vijeća ministara. Kako to izgleda u praksi najbolje se vidjelo poslije izbora 2018. godine, kada je čak 13 mjeseci od izbora postignuta saglasnost u Predsjedništvu BiH da se Zoran Tegeltija imenuje, odnosno predloži za predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Cijela ta godina (2019.) je potrošena na raspravu da li prvo treba usvojiti ANP, odnosno godišnji Program reformi za NATO pa tek onda imenovati predsjedavajućeg ili ne.
Svaka politička stranka ima svoju strategiju ili se barem predstavlja da je ima. U Predsjedništvo BiH žele mnogi, jer odnos snaga u toj instituciji značit će i nacrt, odnosno predstavljat će obrise buduće državne vlasti.
Za sada se najviše priča o kandidatima za Predsjedništvo BiH iz reda Bošnjaka pa je na neki način i najveća politička nervoza usmjerena u tom pravcu. No, bez obzira na kandidate koji će glasove tražiti od Bošnjaka, funkcionalnost Predsjedništva BiH suštinski zavisi od kooperativnosti i spremnosti kandidata iz reda Hrvata te kandidata iz Republike Srpske. Samo u situaciji kada su sva tri člana Predsjedništva spremna da sa svojim politikama kooperativno sarađuju po nizu pitanja iz nadležnosti te institucije, moguće je očekivati pomak.
Mimo toga, sve će se svesti na individualni pristup, gdje će se trgovati ambasadorskim pozicijama, a politika voditi tako što će se svako obraćati svom biračkom tijelu. Drugim riječima za funkcionalno Predsjedništvo BiH potrebno je i malo političke sreće, odnosno slaganja kockica koje će tu instituciju dovesti do toga da postoji saglasnost barem oko osnovnih tema.
Trenutno HDZ ignoriše temu kandidata i izvjesno je da će o tome govoriti tek pred raspisivanje izbora. Ono što je poznato jeste da lider HDZ-a Dragan Čović neće biti kandidat, ali se pretpostavlja da bi to mogla biti potpredsjednica HDZ-a Darjana Filipović.
Također, mnogo toga će reći i postupak opozicije iz hrvatskog političkog bloka, s obzirom da su ranije najavili svog kandidata. A da li će to tako i biti na kraju tek predstoji da se vidi.
Također, u entitetu Republika Srpska zavisi koji politički blok će osvojiti Predsjedništvo BiH. Ukoliko to uradi SNSD, ne mogu se očekivati značajnije promjene u pristupu politici. Ako to bude naprimjer Draško Stanivuković, također je teško očekivati drugačiji pristup od politike SNSD-a, naročito sada kada je Stanivuković osnovao novi politički subjekt.
Tek uz eventualnu pobjedu naprimjer Nebojše Vukanovića ili nekog drugog kandidata opozicije, vrata nekoj vrsti političke kooperativnosti u Predsjedništvu bi postala izvjesnija. U konačnici ključni segment koji će odrediti budući rad u toj instituciji je nastavak saradnje SNSD-a i HDZ-a ili prekid.
Trenutno u Predsjedništvu BiH sjede Denis Bećirović (SDP) i Željko Komšić (DF), no ni taj odnos 2:1 nije se pokazao dovoljnim upravo zbog sprege SNSD-a i HDZ-a na drugim nivoima.
Stoga pobjeda Bećirovića (najavio novu kandidaturu) ponovo, Semira Efendića (SBiH), koji je obznanio kandidaturu, nekog kandidata SDA ili nekog četvrtog, petog… ne znači funkcionalnije Predsjedništvo i jedinstveniji stav bez poklapanja nekih drugih rezultata.
Podsjetimo, SDA nije još objavila svog kandidata, dok je DF kandidirao Slavena Kovačevića iz reda Hrvata. Tako je individualni izbor u Predsjedništvo BiH važan političkim strankama, jer svaki kandidat donosi dodatne glasove i stranci, no za funkcionisanje institucije, za pomjeranje ka naprijed u smislu državne vanjske politike, tu bi se morale poklopiti i neke druge kockice.
klix.ba
