Zakon kao mrtvo slovo na papiru i magla u očima tužilaštva: Veličanje ratnih zločinaca i dalje je sveprisutno
Kada je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona, dodajući članove kojima negiranje genocida, veličanje, opravdavanje ratnih zločina i zločinaca te promoviranje osuđenih ratnih zločinaca postaje krivično djelo, djelovalo je da će negiranje genocida i veličanje ratnih zločina prestati.
No, kada je zakon postao slovo na papiru i kada su se smirile reakcije, tek se vidjelo koliko je domaće pravosuđe jalovo i koliko dopuštaju da slavljenje ratnih zločina i dalje buja.
Javno negiranje genocida, barem od zvaničnika koji su to radili možda jeste smanjeno, no pravosuđe još nikada nije uvjerilo javnost da je sposobno obračunati se sa slavljenjem osuđenih zločinaca.
Tužilaštvo nijemo i bez ikakve reakcije (Foto: Čitatelj)
Tako u Istočnom Sarajevu, gradu koji je doslovno naslonjen na glavni grad države postoje grafiti kojima se veliča osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić. Grafit je ispisan na zidu zgrade u Spasovdanskoj ulici, a kako nema nikakve kazne za takvo postupanje, javnost se polako navikava da je to svakodnevnica i da se ništa neće ni promijeniti.
Nedavno je slična situacija bila i u Banjoj Luci, kada je Tužilaštvo BiH odlučilo da neće provoditi istragu protiv anonimne osobe koja je na zgradi Narodne kuhinje u Banjoj Luci oslikala mural Ratka Mladića.
“U redu je naslikati čiku u uniformi”: Tužilaštvo BiH neće provoditi istragu o Mladićevom muralu u Banjoj Luci
Iz Tužilaštva BiH su istakli da istražitelji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), uprkos fotodokumentaciji i izjavama svjedoka, nisu mogli identifikovati da se na muralu nalazi lik Ratka Mladića, te da se zbog toga ne može govoriti o počinjenju krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Dakle, ni murali, niti natpisi koji nedvosmisleno veličaju ratne zločince za domaće pravosuđe nisu dovoljni za procesuiranje i provođenje zakona pa tako i dopune krivičnog zakona koje su slavodobitno najavljivane danas predstavljaju tek mrtvo slovo na koje se niko i ne osvrće.
Podsjetimo, dio Krivičnog zakona BiH je i odredba: Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekat kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
klix.ba
