Trideset godina nakon reintegracije općine Pale u sastav Federacije BiH, Prača i Hrenovica danas su prostor u kojem se jasno vidi razlika između ratne stvarnosti i današnjeg života, ali i izazovi koji su ostali. Manjak stanovništva, razvoj privrede.
Na dan reintegracije, 19. marta 1996. godine, Prača je dočekana u plamenu. Kako svjedoče učesnici događaja, noć prije ulaska zapaljena je velika većina objekata, a infrastruktura je bila potpuno uništena. U takvim okolnostima obnova je počela praktično od nule.
“Sjećam se kao da je jučer bilo kada smo ulazili u Praču. Sve je gorjelo”, priča Fuad Crnčalo, jedan od aktera tadašnjeg vremena.
Nakon što je preživio 100 dana u tri logora, formirao je jedinicu u Sarajevu i došao na ove prostore.
“Hrenovica je pala 22. maja 1992. godine, a oslobođena je 27. septembra i od tada nije padala. Dio Prače je bio u našim rukama, ali je težak bio tada život borcima i narodu. U takvim uslovima uspjeli smo odbraniti veći dio naše teritorije. Danom reintegracije zahvaljujući linijama koje su bile tada Prača je pripala FBiH. Noć prije našeg ulaska Srbi koji su napuštali Praču palili su i svoju i tuđu imovinu smatrajući vjerovatno da neko ne bi koristio tu imovinu. Ušli smo 19.marta kada je sve bilo u plamenu. Težak je život bio i poslije tog dana. Sva infrastruktura je uništena, sve je bio spaljeno, ali formirana je općina u ovoj zgradi, jedino je ona bila ispravna. Počelo se od nule, trebalo je čistiti te ruševine, pa ponovo graditi. Hvala bogu vidimo kakva je Prača danas, kakva je Hrenovica, sve se promijenilo, još samo da je više posla bolje bi bilo”, kaže Fuad Crnčalo, jedan od aktera događaja iz tog vremena, i nekadašnji predsjedavajući općinskog vijeća u Prači.
Ističe da je danas stanje neuporedivo bolje, ali da i dalje nedostaje više radnih mjesta.
Sličnu paralelu između tada i danas povlače i drugi sagovornici. Jusuf Prljača, pripadnik Armije RBiH od početka rata, naglašava da je općina u proteklim decenijama uspjela obnoviti osnovne funkcije života.
“Općina se digla iz pepela. Imamo školu, institucije i stanovnike. Istina, manje nego ranije, ali život postoji i to je najvažnije”, kaže Prljača, dodajući da je očuvanje zajednice direktno vezano za žrtvu onih koji su branili ove prostore.
Načelnik općine Pale u FBiH, Almin Ćutuk, podsjeća da su dva ključna datuma za ovu lokalnu zajednicu 27. septembar, dan oslobođenja Hrenovice, i 19. mart, dan reintegracije.
“Ovim činom smo dobili općinu i sve što imamo, a zahvala za to ide borcima koji su dali svoje živote i dijelove tijela, i zaslužni su što mi danas stojimo ovdje. Na sam dan reintegracije sve je bilo u plamenu, a danas je mnogo toga obnovljeno, posebno infrastruktura. Međutim, suočavamo se s gubitkom stanovništva i to je izazov na kojem moramo raditi u narednom periodu, kroz razvoj privrede i stvaranje uslova za povratak ljudi. Najveći izazov je vratiti ljude na ove prostore, ali činjenica je da ovi krajevi zaslužuju mnogo više”, kaže Almin Ćutuk, načelnik općine Pale u FBIH.
Program obilježavanja godišnjice završen je polaganjem cvijeća na centralno spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima Šestog hrenovačkog bataljona u Hrenovici, kao i na spomen-obilježje civilnim žrtvama rata, partizanima i šehidima na području Prače.
klix.ba
