Vodeći naučnici upozorili: Ostale su još tri godine da se zagrijavanje Zemlje ograniči na 1,5°C
Planeta Zemlja bi mogla biti osuđena na probijanje simbolične granice zagrijavanja od 1,5 stepen celzija za samo tri godine, uz trenutne nivoe emisija ugljičnog dioksida.
To je oštro upozorenje više od 60 vodećih svjetskih klimatologa u najnovijoj procjeni stanja globalnog zagrijavanja.
Skoro 200 zemalja složilo se da pokuša ograničiti porast globalne temperature na 1,5°C iznad nivoa s kraja 19. stoljeća u značajnom sporazumu iz 2015. godine, s ciljem izbjegavanja nekih od najgorih utjecaja klimatskih promjena.
Ali zemlje su nastavile sagorijevati rekordne količine uglja, nafte i plina i sječu šuma bogatih ugljikom – ostavljajući taj međunarodni cilj u opasnosti.
“Sve se kreće u pogrešnom smjeru”, rekao je glavni autor profesor Piers Forster, inače direktor Priestley Centra za klimatsku budućnost na Univerzitetu u Leedsu, prenosi BBC.
On je naglasio da svjedočimo nekim neviđenim promjenama, a također vidimo i ubrzano zagrijavanje Zemlje i porast nivoa mora.
“Ove promjene su predviđene već neko vrijeme i možemo ih direktno pripisati vrlo visokom nivou emisija”, dodao je.
Početkom 2020. godine, naučnici su procijenili da čovječanstvo može emitovati samo 500 milijardi tona više ugljičnog dioksida (CO2) – najvažnijeg plina koji zagrijava planetu – za 50% šanse da zagrijavanje ostane na 1,5°C.
Ali do početka 2025. godine ovaj takozvani “ugljični budžet” smanjio se na 130 milijardi tona, prema novoj studiji.
To smanjenje je uglavnom posljedica kontinuiranih rekordnih emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova koji zagrijavaju planetu, poput metana, ali i poboljšanja u naučnim procjenama.
Ako globalne emisije CO2 ostanu na trenutnim maksimumima od oko 40 milijardi tona godišnje, 130 milijardi tona daje svijetu otprilike tri godine dok se taj ugljični budžet ne iscrpi.
Ovo bi moglo navesti svijet da prekrši cilj postavljen Pariškim sporazumom, kažu istraživači, iako planeta vjerovatno ne bi prešla 1,5°C zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem sve do nekoliko godina kasnije.
Prošla godina je bila prva u historiji kada su prosječne globalne temperature zraka bile više od 1,5°C iznad onih s kraja 19. stoljeća.
Međutim, jedan 12-mjesečni period se ne smatra kršenjem Pariškog sporazuma, s obzirom na to da su rekordne vrućine iz 2024. godine dodatno pojačane prirodnim vremenskim obrascima.
Ali zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem bio je daleko glavni razlog za prošlogodišnje visoke temperature, dostigavši 1,36°C iznad predindustrijskih nivoa, procjenjuju istraživači.
Trenutna stopa zagrijavanja je oko 0,27°C po deceniji – mnogo brže od bilo čega u geološkom zapisu.
A ako emisije ostanu visoke, planeta je na putu da dostigne 1,5°C zagrijavanja po toj metrici oko 2030. godine.
Nakon ove tačke, dugoročno zagrijavanje bi se, teoretski, moglo smanjiti usisavanjem velikih količina CO2 iz atmosfere.
Ali autori pozivaju na oprez pri oslanjanju na ove ambiciozne tehnologije kao kartu za “izlazak iz zatvora.”
“Za veća prekoračenja (od 1,5°C), manje je vjerovatno da će uklanjanje (CO2) savršeno preokrenuti zagrijavanje uzrokovano današnjim emisijama”, upozorio je Joeri Rogelj, profesor klimatske nauke i politike na Imperial Collegeu u Londonu.
Stopa globalnog porasta nivoa mora udvostručila se od 1990-ih, povećavajući rizik od poplava za milione ljudi koji žive u obalnim područjima širom svijeta.
Pariški cilj zasnovan je na vrlo jakim naučnim dokazima da bi uticaji klimatskih promjena bili daleko veći pri zagrijavanju od 2°C nego pri zagrijavanju od 1,5°C.
To se često previše pojednostavljuje kao značenje da je zagrijavanje ispod 1,5°C “sigurno”, a iznad 1,5°C “opasno”.
U stvarnosti, svako dodatno zagrijavanje povećava ozbiljnost mnogih vremenskih ekstrema, topljenja leda i porasta nivoa mora.
klix.ba
