UNSA zadovoljan brojem upisanih, ali ne i dekani: “Pad je evidentan već deceniju, ne zaboravimo kupovinu diploma”
Završio je prvi upisni rok na svim fakultetima u Bosni i Hercegovini i potencijalni studenti se već pripremaju za drugi. Ali, kroz razgovor sa nekoliko dekana, evidentno je nezadovoljstvo kada je riječ o upisu na neke smjerove u Sarajevu.
Razloga je više – navodi se nelojalna konkurencija, misleći na privatne fakultete, zatim nedovoljna zainteresovanost resornog ministarstva, ali i hronični nedostatak stanovništva.
Univerzitet u Sarajevu je tokom prvog upisnog roka naveo da je upisano 3.246 studenata, što je više u odnosu na prošlu godinu kada je nakon prvog upisnog roka bilo upisano 3.131 studenata.
Ako posmatramo broj upisanih studenata u proteklih pet godina, evidentan je stabilan trend, što potvrđuje kontinuirani interes kandidata za sve studijske programe na Univerzitetu u Sarajevu, istakli su sa UNSA.
Tradicionalno, najveći interes bilježe fakulteti tehničke i medicinske grupacije, društvene, humanističke i umjetničke nauke su također značajno zastupljene u izboru kandidata dok se studenti posebno zanimaju za programe iz oblasti psihologije, stranih jezika, umjetnosti, kao i studije povezane s kulturom i naslijeđem Bosne i Hercegovine.
Drešković: Loša situacija na nastavničkim smjerovima
Ipak, kako nismo dobili odgovor da li postoje smjerovi na koje niko nije upisan jer nam je rečeno da se javimo nakon drugog upisnog roka, kontaktirali smo neke od dekana fakulteta u Sarajevu.
Nusret Drešković (Foto: Fena)
Nusret Drešković, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA je u izjavi za Klix.ba rekao da se ne radi o zadovoljavajućim brojkama te da ga posebno žalosti loša situacija na nastavničkim usmjerenjima.
“Na ovim usmjerenjima već dvije decenije imamo vrlo slab odaziv što je rezultat lošeg statusa u smislu percepcije kandidata da su to zahtjevni pozivi koji društveno nisu prepoznati”, naveo je Drešković te dodaje da se radi i o oskudnim sredstvima koja se od nadležnih izdvajaju.
Kako je riječ o prvom roku, njegova je pretpostavka da su studenti imali i druge izbore fakulteta te da su se za njih i odlučili. Ipak, ukazuje na lošije brojke zadnje dvije decenije te smatra da su to karakteristike svih fakulteta.
Genetika, biohemija i mikrobiologija uz turizam su najinteresantiji smjerovi za studente koji žele pohađati ovaj fakultet. Na tim smjerovima i informacionim tehnologijama, kako je rekao Drešković, uspijevaju preći polovinu traženog broja te broj upisanih iznosi iznad 50 posto.
Ističe da ovaj fakultet daje sve od sebe i posjeduje šta je potrebno od opremljenosti te se radi i na akreditaciji laboratorija, ali da “krivica” pripada i na nadležnima u Kantonu Sarajevo koji, recimo, ne daju stipendije za ova zanimanja kao što to radi, na primjer, Hrvatska.
Nelojalna konkurencija
Zinka Grbo, dekanesa Pravnog fakulteta u Sarajevu nam je rekla da su tokom prvog roka upisana 92 redovna studenta, 87 redovno-samofinansirajućih studenta te 18 vanrednih, dakle ukupno 197.
Zinka Grbo (Zadnja u redu, foto: Facebook)
“U okolnostima demografskih turbulencija, pada nataliteta i iseljavanja stanovništva, liberalnijeg pristupa studiranju u inostranstvu, i, naglašavam, nelojalne konkurencije privatnih (pravnih) fakulteta u državi rezultati su zadovoljavajući. Naročito moramo biti ohrabreni imajući u vidu činjenicu da je ovo najveći broj upisanih kandidata/kinja u proteklih pet godina pojedinačno”, istakla je ona.
Pad upisanih već skoro deceniju
Adnan Busuladžić, dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu kaže kako već skoro deceniju sve visokoškolske ustanove bilježe kontinuiran pad broja upisanih.
“To nije kuriozitet niti Filozofskog fakulteta niti UNSA. To je regionalni, ali i evropski trend. U slučaju BiH, u pitanju je primarno potpuna depopulacija, veliki odljev stanovništva i slab priraštaj stanovništva. Ovaj problem se očituje već od predškolskih ustanova, gašenja mnogih osnovnih škola, srednjih škola te je iluzorno očekivati da će drugačije biti u visokom obrazovanju. Ne treba zanemariti ni brutalno kupovanje diploma na privatnim kvazi fakultetskim ustanovama gdje se osnovni standard odnosi na plaćanje diploma i ispita, a ne realnu provjeru stvarnog znanja. Na tim ustanovama je nemoguće pasti na ispitu”, ističe Busuladžić.
Adnan Busuladžić (Screenshot)
Na ovom fakultetu je upisano 260 studenata, a nadaju se više tokom drugog roka. Od toga je upisano nekoliko studenata na pojedinim programima, a na nekima desetine.
“Imamo odsjeke i oblasti koje su bitne za cjelokupno društvo i vlastitu kulturu poput bosanskog jezika, književnosti, historije, etnologije, arheologije, historije umjetnosti, ali i studijski programi koji jedini profiliraju neke struke. Bez takvog studija u Bosni i Hercegovini ne bi bio niti jedan nastavnik latinskog jezika u gimnazijama i strukovnim školama. Za razliku od masovnih studija poput prava i ekonomije, Filozofski fakultet nikada nije bio masovan niti je stotine studenata upisivalo latinski jezik, književnost, arheologiju – takva je situacija i sa mnogim drugim fakultetima i akademijama koje nisu koncipirane kao masovni studiji. I pored toga, prostor za brigu je sve veći, a hronični nedostatak stanovništva, omladine, djece, nataliteta, radnika i stručnjaka svih profila očito bit će sve veći i veći. Taj negativni trend neće moći zaobići ni visoko školstvo”, rekao je on.
klix.ba
