U milionskom gradu udaljenom sat leta od Sarajeva proizvode hranu kojom u dobroj mjeri zadovoljavaju svoje potrebe

Gradovi širom svijeta sve više postaju mjesta uzgoja voća i povrća. Za uzgoj se koriste zelene površine oko zgrada, ali i na zgradama. U tome učestvuju građani, ustanove i privredni subjekti.

Riječ je o urbanoj poljoprivredi koja je u zamahu iz više razloga. Naime, ovim se smanjuje potreba za kupovinom voća i povrća, što znači uštedu za domaćinstvo ili u poslovanju. Ono što je uzgojeno postaje dostupno nadomak ruke, odnosno nije nužno otići u prodavnicu i kupiti hranu. To je dodatna ušteda novca i vremena. Onaj ko je uzgojio voće i povrće zna kako ga je uzgojio, pa je svjestan koliko je ono zdravstveno sigurno.

Bavljenje urbanom poljoprivredom pozitivno utječe i na fizičko, i na mentalno zdravlje. Utječe na fizičko zdravlje jer podrazumijeva fizičku aktivnost, što posebno znači onima koji rade sjedilačke poslove. Utječe na mentalno zdravlje jer je poljoprivreda često kolektivna aktivnost, upućujući ljude jedne na druge. Ovo su samo neke od koristi urbane poljoprivrede.

Ona je u povoju i u Sarajevu, o čemu smo ranije pisali, izvještavajući o tome kako to rade u Osnovnoj školi “Hasan Kaimija”.

Održiv i zdrav život

Učenici sarajevske škole su putokaz u proizvodnji hrane i ishrani: Jedu i doniraju ono što sami uzgoje

Pojedini gradovi, među kojima su metropole poput Beča, značajno su odmakle u razvoju urbane poljoprivrede. Iz Odjela Grada Beča za vodno pravo pri sektoru za poljoprivredu za Klix.ba su objasnili kako se poljoprivreda razvija u ovom gradu.

Institucionalna podrška

To ne bi bilo moguće bez institucionalne podrške, čime je poljoprivreda postala jedan od ključnih elemenata kvaliteta života u ovom gradu. Napomenuli su na to da je riječ o ekološki održivoj i visokokvalitetnoj poljoprivredi. Istakli su neke od najvažnijih mjera podrške:

• Očuvanje regionalne proizvodnje, s fokusom na stalno širenje organske (bio)poljoprivrede, dodatno podržanom programima subvencija za organsku proizvodnju, koje je Grad Beč pokrenuo 2016. U proteklim godinama, kako su naveli, značajno je povećan broj organskih poljoprivrednih gazdinstva, kao i površina pod organskim uzgojem. Trenutno se skoro 40 posto poljoprivredne površine u Beču obrađuje organski, a to čine 73 gazdinstva;
• Grad Beč kontinuirano i održivo podržava i podstiče razvoj direktne prodaje poljoprivrednih proizvoda na imanju bečkih poljoprivrednika;
• Obezbjeđivanje potrebnih finansijskih sredstava kroz “Bečki agrarni budžet” kako bi se maksimalno iskoristile sve mogućnosti subvencionisanja u sklopu zajedničke Evropske agrarne politike. Kako su naglasili, i ovdje je podsticanje organske poljoprivrede jedna od ključnih mjera. Program sadrži i brojne mjere za zaštitu resursa, klime i biološke raznolikosti;
• Dugoročno osiguranje poljoprivrednih površina kroz tzv. Agrarno-strukturalni razvojni plan (AgSTEP 2024), u okviru kojeg će određene prioritetne poljoprivredne površine biti trajno rezervisane za bečku poljoprivredu, u cilju da se te površine očuvaju i zaštite;
• Povećanje udjela regionalnih i organskih proizvoda u ustanovama kojima upravlja Grad Beč (vrtićima, bolnicama itd.), u okviru programa zdrave i lokalne ishrane “Wien isst gut (Beč jede kvalitetno)”, čime se stvara dodatno tržište za proizvode bečke poljoprivrede:
• Grad Beč podržava urbanu poljoprivredu i na manjim površinama, nudeći stanovnicima da se lično uključe u uzgoj hrane. Tu spadaju, između ostalog, zajedničke bašte u naseljima i površine za samostalnu berbu. Kako su konstatovali, prava vrijednost ovih inicijativa nije u količini proizvedene hrane, već u zajedništvu, saradnji i jačanju lokalnih veza među građanima;
• Udruženje “Obststadt Wien (Beč – grad voća)” od 2018. u saradnji s Gradom Bečom i angažovanim građanima sadi voćke i grmove voća u gradskim područjima.

Podsjetili su i na to da se na prethodno opisani način osigurava pouzdano snabdijevanje stanovništva hranom.

Ko uzgaja, šta uzgaja i na kolikoj površini uzgaja

U austrijskom glavnom gradu se poljoprivredom ne bave samo poljoprivrednici, već i građani. Objasnili su ulogu institucija u servisiranju onih koji se bave poljoprivredom.

“Poljoprivredna komora Beča je interesno predstavništvo bečkih poljoprivrednika. Gradska uprava Beča je ključni kontakt za sve uključene u poljoprivredi. Treba istaći i Poljoprivredno preduzeće Grada Beča, koje po organskim principima obrađuje 2.200 hektara poljoprivrednog zemljišta u i oko grada, i renomiranu gradsku vinariju Cobenzl, koja obrađuje više od 60 hektara vinograda”, ukazali su.

Kao najvažnije grane u gradskoj poljoprivredi su istakli:

• Ratarstvo s uzgojem žitarica, korjenastih kultura i uljarica;
• Povrtlarstvo i hortikultura, s naglaskom na proizvodnju povrća i ukrasnog bilja;
• Vinogradarstvo koje oblikuje kulturni pejzaž i vizuelni identitet grada;
• Pčelarstvo, za koje su naveli da je sve popularnije među stanovništvom.

Napomenuli su na to da postoje brojna inovativna gazdinstva, koja nude lokalne specijalitete, kao što su jestive gljive i puževi, kao i integrisani sistem uzgoja ribe i povrća u kružnoj ekonomiji. Izdvojili su, kako su naglasili, jedinstvene bečke lokale Heurige Buschenschank, koji su prepoznatljivi simboli tradicionalne bečke ponude vina i hrane direktno na imanjima.

Vinogradi su na 700 hektara zemljišta (Foto: Grad Beč)

Jedan od razloga zašto je Beč među gradovima s najvišim kvalitetom života na svijetu jesu poljoprivredne i proizvodne površine unutar samog grada, što je nesvakidašnje za jednu metropolu. Naime, za poljoprivredu se koristi 5.900 hektara, što je 14 posto površine grada. Od navedene površine, 700 hektara je za vinogradarstvo, što je, kako su ocijenili, jedinstveno za jednu metropolu.

Šta se događa s uzgojenim kulturama i kolika je potražnja

Tvrde da se bečkom poljoprivredom u značajnoj mjeri može snabdijevati stanovništvo grada, posebno kada su u pitanju krastavci, salata, paradajz, žitarice i vino. Nadalje, od bečkog pivarskog ječma proizvodi se pivo, a od soje bečki tofu.

Voće i povrće uzgojeno u dobroj mjeri dovoljno za potrebe stanovništva (Foto: Grad Beč)

Pitali smo nadležne u Beču kolika je potražnja za namirnicama proizvedenima u ovom gradu.

“Prednost bečke gradske poljoprivrede je u tome što njeni potrošači žive u neposrednoj blizini farmi, često kao prve komšije. Mnoge farme su važni lokalni snabdjevači stanovništva, nudeći svježu i zdravu hranu, proizvedenu na periferiji grada, bilo na gradskim pijacama, direktno na imanjima, u prodavnicama, na farmi ili preko samouslužnih automata”, odgovorili su.

Uloga urbanizma

Tema je bila i to da li se urbanističkim planiranjem, npr. za izgradnju stambenog kompleksa, stvaraju uslovi za bavljenje urbanom poljoprivredom.

“Na primjeru aktuelnog urbanističkog projekta Rothneusiedl u 10. bečkom okrugu, razvijen je koncept lokalnog snabdijevanja hranom. Cilj je da poljoprivreda bude integrisana u novo naselje. Bivši Haschahof, jedna od prvih biofarmi u Beču, sada pod imenom ‘Zukunftshof (Farma budućnosti)’, bit će ključna tačka gradske poljoprivrede i lokalnog snabdijevanja. Ova farma je primjer kako se i u gusto naseljenim područjima može razvijati produktivna gradska poljoprivreda”, ukazali su.

Naglasili su i to da bi svaki kvart trebao imati određenu površinu za gradsku poljoprivredu, što se ne odnosi samo na obradivo zemljište, već i na fasade, krovove, terase i unutrašnje prostore za proizvodnju. Kao primjer za to su naveli novi kvart u Beču.

“On je osmišljen tako da se povežu tradicionalni lokalni identiteti (nekadašnja farma Haschahof i seoski način život u Oberlaau) s modernim urbanim konceptima, poput vertikalne poljoprivrede. Cilj jeste jasan i transparentan lanac ‘od polja do stola’, koji uključuje uzgoj, preradu i prodaju poljoprivrednih proizvoda. Na ‘Farmi budućnosti’, koja je centralni dio ovog naselja, proizvodi će se, ne samo uzgajati, već i direktno prerađivati i pripremati u restoranu farme. Osim toga, redovno će se organizovati pijaca da bi se kod građana podigla svijest o značaju produktivne gradske poljoprivrede”, objasnili su.

Razvija se koncept “od polja do stola” (Foto: Grad Beč)

Fokus su stavili i na socijalne projekte, kao što je “green-care”, kojima se djeci, starijima, osobama s invaliditetom, kao i osobama s fizičkim i psihičkim poteškoćama nude različiti sadržaji.

Nadalje, edukativnim programima, kao što je “Škola na farmi”, djeca i mladi uče o cjelovitom sistemu kružne ekonomije – od biootpada, kompostiranja, vertikalne proizvodnje hrane, uzgoja voća i povrća, akvaponike (održivi sistem proizvodnje hrane, kojim se kombinuje akvakultura, tj. uzgoj vodenih životinja, s hidroponijom, tj. uzgojem biljaka u vodi bogatoj hranjivim materijama), uzgoja gljiva i insekata, do njihove prerade i pripreme jela u restoranu.

Utjecaj zagađenja i ostali izazovi

Osvrnuli su se na to kako se oni koji se bave poljoprivredom nose sa zagađenjima koja su svjestvena gradovima. To su zagađenja zbog kojih domaće životinje mogu ozbiljno oboljeti ili čak uginuti.

“Gradska vlast i Poljoprivredna komora Beča već godinama unapređuju odnos i povećavaju međusobno razumijevanje građana i poljoprivrednika. Postavljanjem informativnih tabli nastoji se povećati svijest o značaju gradske poljoprivrede. Table sadrže poruke o poštivanju prirode i tuđe imovine te se njima podsjeća na pravila ponašanja: ne bacati smeće, voditi pse na povocu, pokupiti pseći izmet, poštovati obradive površine i privremena upozorenja tokom korištenja poljoprivrednih mašina”, ukazali su.

Kao cilj su istakli izbjegavanje sukoba između korisnika zemljišta i omogućiti, kako su naveli, harmoničan suživot.

“Table predstavljaju pozitivan pristup i njima se na nenametljiv način ukazuje na povezanost pojedinih ponašanja i njihovu važnost za očuvanje zajedničkog prostora i prirode. Kroz aktivnost ‘Škola na farmi’, koju provodi Poljoprivredna komora Beča, radi se s najmlađima. Više od 40.000 učenika je u protekle tri godine imalo priliku posjetiti neku farmu i upoznati život i rad na selu. Tako se već od malih nogu gradi osnova za veće razumijevanje i poštovanje prema poljoprivredi”, dodaju.

Naglasili su da se gradska poljoprivreda u Beču suočava s izazovima koji postoje u ruralnim sredinama.

“Klimatske promjene, sve češće suše, rizik od vremenskih nepogoda, poput tuče i jakih kiša, kao i opasnost od kasnih mrazeva, predstavljaju ozbiljan izazov za budućnost poljoprivrede. Osim toga, ključno je motivisati novu generaciju da se zainteresuje za poljoprivredne profesije, prepozna njihov značaj i da se s istim entuzijazmom kao sadašnji proizvođači posveti proizvodnji zdrave hrane”, poručili su.

Urbana poljoprivreda ima iste izazove kao i poljoprivreda u ruralnim sredinama (Foto: Grad Beč)

Iz Odjela Grada Beča za vodno pravo pri sektoru za poljoprivredu naveli su da im je cilj očuvanje i dugoročno osiguranje opstanka gradske poljoprivrede.

klix.ba