Svaka marka za preventivu donosi benefite: U FBiH nedostaje vatrogasaca, koordinacija je na lošem nivou
Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) danas je u Sarajevu, u saradnji sa UN-om u Bosni i Hercegovini, organizovala Prvu konferenciju Platforme za smanjenje rizika od katastrofa FBiH na temu “Procjenjivanje i mapiranje rizika od prirodnih i drugih nesreća”.
Konferencija je održana u okviru Zajedničkog programa “Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini” – Il faza (2024-2027.).
Nakon održane konferencije, medijima se obratio privremeno postavljeni direktor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić koji je istaknuo kako postoji dobra operativa, ali je neophodno razgovarati sa svim institucijama iz zaštite i spašavanja te razmjenjivati iskustva, mišljenja, znanja.
“Moramo naše ljude, naše kadrove, više slati na obuke. Moramo ih više opremati. Moramo pratiti digitalizaciju i standardizaciju svih sistema zaštite i spašavanja. Tako da mislimo da je ovo prvi korak unapređenju sistema civilne zaštite, a posebno da prikažemo da Bosna i Hercegovina može biti među svim državama Evrope u sistemu civilne zaštite”, kazao je.
Aldin Brašnjić (Foto: T. S./Klix.ba)
Prevencija na lošem nivou
Istaknuo je da su 4. oktobra, tokom stravičnih poplava u Donjoj Jablanici, pokrenuli mehanizam civilne zaštite Evropske unije.
“Vidjeli ste i tada da su mnoge službe zaštite i spašavanja u vidu teške mehanizacije, donacija i humanitarne pomoći došle iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije, Turske i drugih zemalja koji su se odazvali pozivu. Naravno i mi tako imamo obavezu, naše ekipe su išle u Tursku i Sloveniju. Ove godine smo išli u Crnu Goru kad su bili veliki požar”, naveo je.
Naglasio je da trenutno ne postoji baza podataka o mapiranju rizika te da je to neophodno.
“Nažalost sve se nekako svede na sistem civilne zaštite, a kao što ste mogli čuti, nije samo civilna zaštita u ovom sistemu. Mnoge su institucije: Agencija za vodno područje rijeke Save, Jadranskog mora, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, općinski nivo. U našem decentraliziranom sistemu imamo četiri nivoa zaštite i spašavanja. Čini mi se da nam fali koordinacije, nekako kad uđemo na teren mi se organizujemo sve to bude okej, ali ta prevencija je dobro zapostavljena. Mislim da ne koristimo EU fondove dovoljno, a možemo to koristiti jer zaista imamo stručne ljude. Moram, na kraju krajeva, potvrditi da nam je prevencija za sada na veoma lošem nivou”, rekao je.
Nedostaje vatrogasaca
Također je naglasio da je neophodno jačati lokalne zajednice jer, kako je kazao, izvještaji upućuju na to da nemamo dobro razvijene službe civilne zaštite na lokalnom nivou.
“Od 79 općina, nažalost, još u 29 nemamo organizovanu profesionalnu vatrogasnu jedinicu. Ja konstantno apelujem i počeo sam i kritikovati općinske načelnike, gradonačelnike i općinska vijeća da moraju jačati sisteme civilne zaštite, a profesionalno vatrogastvo je jedno od najbitnijih segmenta nad sistema”, naglasio je.
Damir Šaljić, Iz Ureda rezidentne koordinatorce Ujedinih nacija u BiH, na čijem čelu je Arnhild Spence kazao je da je naša zemlja sve više izložena prirodnim nepogodama.
Damir Šaljić (Foto: T. S./Klix.ba)
“Mi ispred Ujedinih nacija kroz svoje četiri agencije UNDP, UNESCO, UNICEF i FAO smo dali na raspolaganje svoje najbolje znanje da bi pomogli BiH da unaprijedi sisteme prevencije i adekvatne institucionalne odgovore na ovu temu”, kazao je.
U KS zadovoljavajuća situacija
Dženan Brkanić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Sarajevo, naveo je kako je preventiva od ključnog značaja za smanjenje posljedica.
“Civilna zaštita se aktivira u momentu kada nastane prirodna nesreća. Jako je bitno jačanje lokalnih zajednica u Federaciji. Zaista poražavajuća je činjenica da u 29 općina u Federaciji nemamo organizovane profesionalne vatrogasne jedinice. To dovoljno govori o spremnosti lokalnih zajednica. Što se tiče Kantona Sarajevo, tu je zaista situacija zadovoljavajuća. Svaka općina ima, pored profesionalne vatrogasne jedinice, i svoje dobrovoljne vatrogasne jedinice, različite namjene”, kazao je Brkanić.
Dženan Brkanić (Foto: T. S./Klix.ba)
Naglasio je da je u KS zadovoljavajuća situacija kada je riječ o nivou spremnosti svih struktura civilne zaštite.
“Svako ulaganje u sisteme civilne zaštite nije trošak, svaka uložena marka u preventivu zaista donosi velike benefite. Kantonalna uprava civilne zaštite je od 2022. do 2025. uložila blizu 10 miliona KM za jačanje općinskih struktura civilne zaštite”, pojasnio je.
klix.ba
