Sudovi daju zeleno svjetlo, ali politika kroji odluke: Galić još jedan bjegunac u nizu koji uživa u Hrvatskoj

Bivši zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zoran Galić samo je jedno od imena koje bh. pravosuđe potražuje, a koji se krije u susjednoj Hrvatskoj.

Naime, nakon što su se u javnosti pojavile informacije da su Županijski sud u Splitu i Vrhovni sud donijeli su rješenje o njegovom izručenju našoj zemlji, kontaktirali smo Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije – na čijem čelu je Damir Habijan, a koje će donijeti odlučujuću odluku u Galićevom slučaju.

Iz Ministarstva su u odgovoru za Klix.ba naveli kako je postupak odlučivanja o molbi za izručenje u toku.

“Skladno članu 57. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, pravomoćno rješenje kojim je utvrđeno da je udovoljeno zakonskim pretpostavkama za izručenje, zajedno sa spisom predmeta dostavlja se Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te po zaprimanju navedenog ministar donosi rješenje kojim dopušta ili ne dopušta izručenje”, naveli su u odgovoru.

S obzirom na to da zakonski rok donošenje rješenja kojim se dopušta ili ne dopušta izručenje nije propisan u Hrvatskoj, postavlja se pitanje da li će se Galić uopće naći pred licem pravde u našoj zemlji.

Podsjetit ćemo da Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju potpisan sporazum o izručenju prema kojem su dužne “jedna drugoj izručivati osobe, koja se u državi koja traži izručenje (država moliteljica) gone zbog krivičnog djela ili se traže radi izvršenja kazne zatvora ili druge mjere koja uključuje oduzimanje slobode u skladu sa pravom država ugovornica”.

Treći zahtjev Hrvatske

Završeno ročište Zdravku Mamiću u Sudu BiH, advokat ističe da i dalje nema uslova za izručenje

Iako je sporazum odavno na snazi, u praksi postoje slučajevi gdje do izručenja nije došlo. Sličan je slučaj sa Zdravkom Mamićem, čije je izručenje Hrvatska zatražila, a BiH triput odbila. Jedan od džokera u rukavu je upravo dvojno državljanstvo jer nijedna država ne izručuje olako svoje državljane, ali bi mogla procesuirati predmete na vlastitim sudovima, što se često u praksi ne dešava.

Galića bh. pravosuđe potražuje zbog sumnje da je počinio krivična djela: organizirani kriminal, zloupotrebu položaja, primanje dara i krijumčarenje akcizne robe, u šta spadaju duhan, alkohol i gorivo. Tužilaštvo tereti Galića da je zloupotrijebio položaj kao direktor Granične policije Bosne i Hercegovine, a na toj dužnosti je bio od 2014. do 2023. godine.

Za Galićem, koji ima dvojno državljanstvo – BiH i hrvatsko, je 8. augusta prošle godine raspisana međunarodna potjernica.

U Sporazumu o izručenju jasno piše da će se izručenje vlastitih državljana dopustiti “u svrhu krivičnog gonjenja ako su ispunjeni uslovi propisani za krivična djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca za koja je prema pravu obje države ugovornice propisana kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode u trajanju od četiri godine ili teža kazna”.

To znači da su u slučaju Zorana Galića, s obzirom na krivična djela za koja se sumnjiči, ispunjeni uslovi za izručenje našoj zemlji, ali sve zavisi od odluke ministra Habijana.

Također za krivična djela koja se Galiću stavljaju na teret, u Hrvatskoj i BiH je propisana zatvorska kazna u trajanju od jedne do 10 godina.

U slučaju odbijanja izručenja Zdravka Mamića Hrvatskoj, naša zemlja je navela da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret počinjena prije potpisivanja ugovora, koji je na snagu stupio 2013. godine, što se ne može primijeniti kod Zorana Galića.

Bosna i Hercegovina je u slučaju Ante Jelavića dobila odbijenicu Hrvatske za izručenje još 2017. godine.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je osam godina potraživalo bivšu sutkinju Lejlu Fazlagić Pašić koja se krila u Hrvatskoj. I tada je Županijski sud u Rijeci i Vrhovni sud Republike Hrvatske donio odluku da su ispunjeni uslovi za njeno izručenje, a odluka je godinama bila u rukama politike. Slučaj je završio tako što je Fazlagić Pašić sama zatražila da se vrati kako bi se branila pred sudom u Sarajevu.

Podsjetit ćemo i da BiH od Srbije potražuje nekoliko osoba optuženih za ratne zločine, ali do izručenja neće doći jer se potpisani sporazum ne odnosi na ta krivična djela. Novak Đokić, Radoslav Janković, Svetozar Kosorić i Duško Kornjača samo su neka od imena koje naša zemlja traži zbog ratnih zločina.

klix.ba