Srednjovjekovni grad Pavlovac u Prači u fokusu međunarodne arheološke ekspedicije
Nakon što je Zavičajni muzej Goražde počeo radove na čišćenju i otkopavanju srednjovjekovne utvrde Pavlovac u Prači, istraživačkim aktivnostima priključila se i međunarodna ekipa studenata i stručnjaka.
Oni su svi okupljeni u okviru višegodišnjeg naučno-istraživačkog projekta “Unde Venis? Unravelling the Enigma of Stećci Tombstones – Land of Stećci / Dežela Stečkov”.
U ekipi su renomirani stručnjaci iz više zemalja Saša Čaval (ZRC SAZU, Slovenija / Stanford University, SAD), Lucija Grahek (ZRC SAZU, Slovenija), Monika Milosavljević (Filozofski fakultet u Beogradu, Srbija), Brina Zagorc (ZRC SAZU), Edin Bujak (Filozofski fakultet UNSA, BiH), Edita Vučić (Sveučilište u Mostaru, BiH), Filip Stefanović (Muzej Paraćin, Srbija), Mija Toplicanec (konzervator, Ljubljana).
Uz njih su i brojni studenti arheologije i konzervacije iz BiH, Srbije, Slovenije, Engleske i SAD-a.
Kako nam je objasnio Admir Džemidžić, kustos Zavičajnog muzeja u Goraždu, osim utvrde Pavlovac, istraživački rad je proširen i na nekropolu stećaka koja se nalazi podno ove impozantne srednjovjekovne građevine.
Svjedočanstvo moći
Prema historiografskim izvorima, u 14. i 15. stoljeću Prača je bila važan trg unutar zemlje Pavlovića. Vojvoda Pavle Radinović podigao je grad Pavlovac oko tri kilometra jugoistočno od Prače, a historijski zapisi svjedoče da je grad postojao već 1415. godine, u kojoj je vojvoda i poginuo.
Tokom vremena njegovog sina Radosava, utvrda je nosila ime Pavlovac Novi grad u Prači.
Oglas
Smatra se da je Pavlovac bio dio lanca utvrda koje su Pavlovići gradili prema granici s teritorijama Kosača. Srednjovjekovni grad Pavlovac (Novi) prvi put se spominje 1423. Godine Tipološki, riječ je o fortifikacionom objektu s elementima prilagođenim pojavi artiljerije – što ukazuje na vjerovatnu nadogradnju u vrijeme osmanskih prodora.
Sjedište Pavlovića nalazilo se u tvrđavi Borač koja je od ove udaljena desetak kilometara. Novi u Prači egzistirao je tokom 15. i do sredine 16. stoljeća. Pavlovići su je koristili sve do osmanskog osvajanja 1463. godine koji će čitavo područje kasnije nazvati Vilajet Pavli.
Grad je imao nepravilni poligonalni oblik, sa bedemima od oko jednog metra debljine, građenim od pritesanog kamena. Jedna strana bila je duga 75 m, druga 65 m, s predvorjem dužine 40 m. Na najvišoj tački nalazila se moćna četvrtasta branič-kula, a cijeli kompleks dodatno je bio zaštićen širokim jarkom na istočnoj strani. Bedemi i danas dosežu visinu do 10 metara, a unutar obora nalazile su se vjerovatno i drvene stambene i gospodarske zgrade.
Pored grada postojalo je i podgrađe Podnovi (Sotto Novi in Praza), nekropola stećaka, staro muslimansko groblje te lokalitet Gradska česma sa izvorom pitke vode.
Podrška lokalne zajednice
Tokom boravka na terenu, članove ekipe primio je načelnik Općine Pale-Prača Almin Ćutuk zajedno sa pomoćnikom Jasminom Ferhatovićem. Općina je iskazala spremnost da podrži daljnje aktivnosti koje će se nastaviti i u naredne dvije sedmice.
Istraživanje predstavlja značajan doprinos razumijevanju srednjovjekovne bosanske historije, identiteta i kulturne baštine, a međunarodni karakter projekta dodatno potvrđuje vrijednost Pavlovca i okoline kao važnog arheološkog i historijskog lokaliteta.
Aktivnosti na istraživanju će se nastaviti i u naredne dvije sedmice.
klix.ba
