Priča o EU putu dok traje najveći napad na ustavni poredak BiH u funkciji je relativizacije Dodikovih poteza
Evropska unija (EU) je ključni vanjskopolitički prioritet, a reforme i punopravno članstvo kao strateški cilj su nedvosmisleni. No, na tom putu koračajući stepenicama reformi koje se postavljaju pred našu državu, potezi EU često se mogu protumačiti kao lukava relativizacija onoga što rade svi oni koji podrivaju ustavni poredak.
Dolazak generalnog direktora Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Gerta Jana Koopmana u Sarajevo, kako bi razgovarao o reformama koje je još potrebno usvojiti kako bi BiH započela pregovore o članstvu u ovom trenutku izgleda najblaže rečeno groteskno.
U Briselu bi itekako morali biti svjesni aktuelne političke krize u BiH koju je uzrokovao Milorad Dodik, odbijanjem da prihvati presudu Suda BiH te pokretanjem niza poteza (usvajanjem zakona o zabrani rada određenim državnim institucijama…) kojima je direktno napao ustavni poredak države.
Ključna tema u državi su upravo potezi koje izvršava Narodna skupština RS-a pod dirigentskom palicom Dodika. I iako je Tužilaštvo BiH izdalo nalog za privođenje kako Dodika, tako i premijera RS-a Radovana Viškovića, tako i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) još nije reagovala zbog procjene da se radi o visokorizičnoj operaciji.
Dodik i njegovi saradnici odbijaju da se povinuju državi i državnim zakonima te rade sve suprotno, poručujući da će MUP RS-a štititi kako Dodika, tako i sve ostale. U međuvremenu u BiH je stiglo dodatnih 400 vojnika EUFOR-a kako bi obezbijedili mir i potencijalnu eskalaciju. I sve to dovoljno je za veliku uznemirenosti javnosti i nervozu koju je generirala politika i potezi iz entiteta RS.
I kako onda uz sve nabrojano u miru razgovarati o reformama na EU putu, kada traje borba državnih institucija za obuzdavanje krize i kada uveliko traje proces rekonstrukcije Vijeća ministara uz pokušaj izbacivanja Dodikovih kadrova i uz opoziciju iz RS-a (PDP, SDS i Lista za pravdu i red) koja želi raditi na EU zakonima i reformama.
Bilo kakvi razgovori o reformama u ovakvim okolnostima su u najmanju ruku nerealni, preoptimistični, ali što je najopasnije i u službi potencijalne relativizacije onoga što radi Dodik.
Spomenuti funkcioner EU Gert Jan Koopman je u Sarajevu dva dana i u tom periodu je obavio razgovore sa predstavnicima iz državne vlasti. Među njima je i ministar finansija Srđan Amidžić, koji je kadar Dodikovog SNSD-a.
Kako se navodi u saopštenju ministarstva finansija, Koopman i Amidžić su se “složili da je neophodno unutrašnjim dogovorom riješiti probleme, nedoumice, ali i dezinformacije”, te da to usporava sprovođenje reformi na putu BiH ka EU, prvenstveno one u vezi sa usvajanjem Plana rasta.
S druge strane Koopman se na Twitteru oglasio i poručio kako je ključno da politički akteri deeskaliraju trenutnu situaciju i ponovno se usredotoče na EU put, uključujući korištenje prilika za privlačenje ulaganja kroz Plan rasta.
Međutim, podrška Evropske unije BiH u ovom trenutku bila bi mnogo efektnija uz poruku da apsolutno nema nikakvih pregovora dok se ne zaustave napadi na ustavni poredak države.
Tek tada je moguće nastaviti priču o reformama. Jer kako u isto vrijeme pričati o reformisanju, novim zakonima, dok vladajuća politika iz jednog entiteta paralelno podriva i želi rušiti institucije za koje EU poziva na jačanje kroz reformske zakone.
Da li to znači da će Milorad Dodik za mjesec, dva ili tri ponovo postati faktor za pregovore? Jer, iako je Ustavni sud privremenom mjerom stavio van snage neke od usvojenih zakona u NSRS, Dodik ne odustaje svojim napadom na ustavni poredak i čak u trenutku kada se državne institucije izbore i sve njegove poteze obesmisle i ponište, Dodik i njegovi saradnici su trajno obilježeni zbog poteza koji su uradili.
klix.ba
