Presjeka kod Ustikoline: Mjesto historijskog, kulturološkog i duhovnog kontinuiteta
Musalla, molitveni prostor u kompleksu najstarijeg poznatog muslimanskog mezarja u Bosni i Hercegovini, na lokalitetu Presjeka kod Ustikoline, danas je ispunjen velikim brojem vjernika sa područja goraždanskog muftijstva i šire.
Ovo mjesto koje svjedoči višestoljetnom kontinuitetu muslimanske zajednice okuplja vjernike u zikru i mevludu, a sam prostor na jedinstven način objedinjuje historijsku dubinu, kulturološko nasljeđe i duhovni život kao živu veza između prošlosti i sadašnjosti.
Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić ističe da dovišta poput Presjeke imaju duboko ukorijenjenu ulogu u duhovnom životu Bošnjaka koja pokazuju snagu zajednice i duhovni temelj opstanka.
“Naša bosanska dovišta na bosanskim brdima su golema tradicija. Naši stari su znali kako tražiti blizinu nebesima, kako moliti za nafaku i izdržljivost pred zimama. Presjeka je kontinuitet te potrebe da se okupljamo, spominjemo Boga i budemo dio kosmičke simfonije koja neprestano slavi svog gospodara”, poručio je muftija Pitić.
Presjeka je, prema riječima muftije Pitića, obnovljena s ciljem da ostane čisto duhovno utočište, oslobođeno svake profanosti, mjesto molitve, sjećanja i zajedništva, i ove godine uz tradicionalne dove i prisjećanje na vakife i dobrotvore, Turhan Emin bega i Hasana bega Čengića.
Predsjednik Medžlisa IZ Ustikolina Sead Čengić podsjeća da je Presjeka najstarije poznato muslimansko mezarje u Bosni i Hercegovini.
“Ovdje se nalaze mezari stari blizu 600 godina, koji potvrđuju da su muslimani ovdje živjeli od početka 15. stoljeća, ne samo prolazili, već živjeli, organizirani kao zajednica. To potvrđuje i činjenica da je Turhan Emin beg sagradio džamiju 1448. godine u Ustikolini, petnaest godina prije dolaska Fatiha u Bosnu”, ističe Čengić.
Podsjeća da je na Presjeci vršena antropološka istraživanja prije 50-tak godina i da je tom prilikom pronađen mezar za koji će se kasnije pokazati da pripada upravo Turhan Emin begu, graditelju džamije u Ustikolini.
“Njegovi posmrtni ostaci pripadaju anadolskom tipu čovjeka, dok mezar pored njega krije skelet staro balkanskog porijekla, što svjedoči o ranom prihvatanju islama i suživotu različitih kultura. Monumentalni nišani, jasno izraženih formi i veličine, ukazuju na činjenicu da su na ovom mjestu ukopavani pripadnici tadašnje društvene elite”, ističe on.
Izgled mezarja i nišana na Presjeci nosi posebnu umjetničku i kulturološku vrijednost.
“Način gradnje kakav se ovdje susreće ne postoji nigdje drugo u BiH. To dokazuje da su tadašnji muslimani imali visoko razvijenu kulturu i jasnu ideju kako i šta treba raditi”, kaže Čengić.
Podsjeća da i sam objekat Turhan Emin begove džamija, dimenzija 12×12 metara, svjedoči o brojnosti i snazi muslimanske zajednice u tom periodu, te da je Presjeka naslijeđe od nacionalnog značaja upisano na listu zaštićenih spomenika Bosne i Hercegovine.
Uprkos neprocjenjivom značaju, lokalitet Presjeka još uvijek nema sistemsku podršku nadležnih institucija.
“Imali smo nešto pomoći od kantona, ali od lokalne zajednice nimalo. Ovo je nacionalni spomenik i mora biti tretiran kao takav”, poručuje Čengić.
Zikr na Presjeci organizovan je u okviru 11. manifestacije “Dani Huseina- ef. Đoze” što uključuje učenje mevluda Sulejmana Čelebije, tradicionalni zikr i vaz muftije goraždanskog Remzije- ef. Pitića, a učestvuju i članovi hora muftijstva i Šejh Husein baba, derviši.
klix.ba
