Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoline, odnosno vremenske pojave toplotnog vala. Kod jačeg toplotnog vala moguć je gubitak tečnosti i pregrijavanje organizma, što može dovesti do iscrpljenosti. Toplotni udar može nastati ako se iscrpljenost od vrućine ne liječi, ali se, isto tako, može pojaviti iznenada i bez prethodnog upozorenja. Simptomi iscrpljenosti koja je uzrokovana vrućinom uključuju glavobolju, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, slabost u mišićima ili grčeve mišića, bljedilo i visoku temperaturu. Potrebna je pomoć ljekara.
Vrućina može utjecati na svakoga, ali neke osobe su na nju osjetljivije. Rizične kategorije stanovništva su:
- starije osobe;
- bebe i mala djeca;
- osobe koje uzimaju određene lijekove;
- osobe oboljele od hroničnih bolesti, posebno plućni i srčani bolesnici;
- osobe koje već imaju povećanu temperaturu tijela zbog nekih upala;
- osobe koje uživaju alkohol ili droge;
- osobe koje imaju problema sa kretanjem;
- osobe koje su fizički aktivne, kao što su fizički radnici, sportisti i žene.
Dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njeno ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sistema. Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tokom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitnim faktorom 30 i više.
Bez obzira na stepen aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i ako ne osjećate žeđ. Ako vam ljekar ograničava uzimanje tečnosti zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam.
Najblaži oblik simptoma sunčanice je omaglica ili vrtoglavica. Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblogama.
Preventivne mjere:
- Tokom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima.
- Ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati.
- Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce.
- Smanjite tjelesnu aktivnost, a u slučaju da ste primorani na fizičke napore popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tečnosti, najbolje ne previše hladnu vodu.
- Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte.
- Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni.
- Zamračiti prostorije u stanu i na radnom mjestu koje su okrenute prema suncu.
- Otvarati prozore tek kad vanjska temperatura opadne; noću i rano ujutru.
- Tuširati se mlakom vodom, te nekoliko puta tokom dana osvježiti se hladnom vodom, posebno lice i zatiljak.
- Redovno piti vodu iako se ne osjeća žeđ.
- Jesti što više salate od voća i povrća.
- Prije ulaska u automobil koji je dugo stajao izložen visokim temperaturama, otvoriti sva vrata i sačekati nekoliko trenutaka.
- Prilikom izlaska iz automobila ne ostavljajte djecu i ljubimce ni kod kratkotrajnog odsustva.
Autor: Služba za odnose s javnošću, www.bpkg.gov.ba
