Predstavnički dom izglasao “tehničke” izmjene Izbornog zakona, na redu je Dom naroda Parlamenta BiH
Predstavnički dom Parlamenta BiH danas je usvojio po hitnom postupku izmjene i dopune Izbornog zakona BiH na prijedlog SDA. Da bi izmjene stupile na snagu potrebno je da tekst izglasa i Dom naroda Parlamenta BiH što je manje vjerovatno s obzirom na protivljenje SNSD-a i HDZ-a.
Za izmjene na prijedlog SDA je glasalo 26 zastupnika, a protiv je bilo 9. Protiv su bili zastupnici okupljeni oko SNSD-a i HDZ-a.
Po entitetskoj strukturi, iz FBiH su glasala 24 zastupnika, a 21 je bio “za”. Iz RS-a je glasalo 11 zastupnika, a pet je bilo “za”.
Devet zastupnika je bilo protiv hitnog razmatranja ovog zakona, dok je njih 27 bilo za. Protivnici ovakvim izmjenama bili su SNSD-ovci i HDZ-ovci. Očekuje se da oni i obore ovaj prijedlog u Domu naroda Parlamenta BiH.
U prvom planu je uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces koje podrazumijevaju čitače otiska prsta, čitače podataka sa ličnih identifikacionih dokumenata, optičkih skenera, sigurnosnih kamera itd.), metoda i postupaka koji se koriste u izbornom procesu te druga tehnička oprema.
U prijedlogu teksta izmjena, između ostalog, predlažu se izmjene kada je u pitanju formiranje biračkih odbora na način da predsjednika i njegovog zamjenika imenuje, razrješava, vodi evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje Centralna izborna komisija BiH.
“Predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH se definišu mjere koje će, prije svega unaprijediti integritet izbornog procesa, a precizirane i mnoge odredbe Zakona koje su do sada tumačene na različite načine”, rekao je predlagač Šerif Špago (SDA).
Osim novih izbornih tehnologija (identifikacija birača putem otiska prsta, skeniranje lične isprave i optičko brojanje glasačkih listića), a na čemu je fokus javnosti, bitno je napomenuti da je predviđeno da predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike putem javnog poziva bira Centralna izborna komisija, da u sastavu biračkog odbora može biti samo jedan član iz jednog političkog subjekta, da će u žrijebanju za članove biračkog odbora moći učestvovati samo političke stranke-subjekti koji su imali mandate u zakonodavnim organima u prethodnom periodu , čime se u najvećoj mjeri sprečava ‘trgovina’ mjestima u Biračkom odboru i formiranje stranaka zbog ‘trgovine mjestima u biračkim odborima’.
Također se predlaže i uvođenje instituta “mirovanja mandata” što znači da jedna osoba više neće biti u situaciji da je u mandatu i u zakonodavnom organu i u izvršnoj vlasti.
Također se smanjuje broj preferencija koje birač može dati kandidatima unutar jednog političkog subjekta na tri kandidata kao i druga rješenja koja su dobila pozitivna mišljenja Venecijanske komisije, OSCE i dr.
klix.ba
