Hasanović: Bit će zanimljivo pratiti april 2026. jer će RS-u stići dug od 600 miliona KM koji ne može prebaciti BiH
Zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović je nedavno potpisao isplatu duga slovenskoj firmi “Viaduct”, koji je Vlada Republike Srpske napravila prekidanjem koncesionog ugovora s tom firmom. O tome smo razgovarali s Hasanovićem, kao i o budućim dugovima koji očekuju RS.
Hasanović se osvrnuo na događaje koji su prethodili isplati duga “Viaductu”, koji se gomilao tri godine nakon izgubljenog arbitražnog postupka.
“Slučaj Viaduct je klasični primjer kako neodgovornost i politička manipulacija mogu dovesti do ozbiljne finansijske štete po državu. Umjesto da se pravosnažna arbitražna presuda izvrši odmah, kao što to nalaže međunarodno pravo, svjedočili smo mjesecima opstruiranja, odgađanja i izbjegavanja odgovornosti – prvenstveno u RS‑u. Tek nakon intervencije visokog predstavnika omogućeno je meni kao zamjeniku ministra finansija i trezora da potpišem naloge za isplatu, te samim tim spriječim ovrhu nad imovinom Centralne banke BiH, omogućim nesmetano funkcionisanje BHANSA‑e, kao i da izbjegnemo daljnje gomilanje kamata i penala”, rekao je Hasanović.
Ističe da, iako je šteta već učinjena, “najvažnija poruka danas jeste da država mora funkcionisati na osnovu pravnog poretka, a ne političkih kalkulacija”.
“Ostaje gorak osjećaj zbog izgubljenog vremena – jer tri godine političkog odugovlačenja znače i tri godine neprestanog obračuna kamata, koje su uvećale iznos duga za desetine miliona maraka. To je cijena nečinjenja. Da je presuda izvršena odmah, šteta bi bila višestruko manja. I zato je ključna poruka ovog slučaja da država mora funkcionisati na osnovu pravnog poretka, a ne političkih kalkulacija – jer svako izbjegavanje odgovornosti na kraju, nažalost, skupo plate građani, u ovom slučaju građani RS‑a”, kazao je.
Hasanović poručuje da su iz RS-a odugovlačili sa isplatom upravo kako bi pokušali izbjeći izvršenje duga i prebaciti ga na državu, s obzirom na to da je BiH tužena strana.
“Među prvima sam javno otvorio pitanje Viaducta i jasno problematizirao posljedice neizvršavanja pravosnažne arbitražne presude. Iako se o ovom slučaju malo govorilo, on nikada nije bio nepoznat – bio je svjesno prikrivan. Suština je u tome da je vlast RS‑a još 2017. godine potpisala pravno obavezujući sporazum koji je doveo do arbitraže, a potom i do presude. Umjesto da priznaju i ispune ono što su sami potpisali, mjesecima su pokušavali da izbjegnu izvršenje, prebacujući odgovornost na državni nivo i osporavajući presudu kroz proceduralna i politička pitanja”, rekao je.
On dodaje da, “svi razgovori koji su se vodili ‘iza zatvorenih vrata’ služili su jedino tome da se proces prolongira i sakrije od javnosti”. Također kaže da vlast iz RS-a nikada nije iskazala stvarnu spremnost da sama riješi problem dugovanja.
“Osim kada je ministar finansija predložio budžet i kao rješenje naveo da se isplata Viaductu izvrši iz profita Centralne banke BiH, što je prijedlog koji sam tada, kao i danas, smatrao u potpunosti neprihvatljivim – ne postoji nijedna konkretna radnja kojom su predstavnici RS‑a pokazali volju da ovaj dug riješe u skladu sa zakonom. Smatram važnim naglasiti i moje mišljenje, a to je da je dobit Centralne banke isključivo prihod institucija Bosne i Hercegovine”, naglasio je Hasanović.
S obzirom na to da je ministar finansija Srđan Amidžić tvrdio da je sporan račun Viaducta jer se nalazi na Kanalskim ostrvima, pitali smo njegovog zamjenika Hasanovića, šta je prava istina.
“Stvorila se svojevrsna politička fama oko Kanalskih ostrva, uz pokušaj da se cijela priča diskredituje aluzijama na ‘egzotične lokacije’ i ‘netransparentne tokove novca’. No, činjenice govore drugačije. Jersey, gdje se nalazi račun firme Viaduct, jeste dio Kanalskih ostrva, arhipelaga smještenog u Engleskom kanalu, između Francuske i Velike Britanije. To nije nikakva ‘zemlja trećeg svijeta’, već britanska krunska teritorija pod jurisdikcijom Ujedinjenog Kraljevstva, koja posluje u skladu s međunarodno priznatim pravnim i regulatornim okvirima. Jersey je ozbiljna finansijska jurisdikcija s razvijenim sistemima kontrole, uključujući stroga pravila o sprečavanju pranja novca (AML) i finansiranju terorizma (CFT), kao i aktivni nadzor od strane Jersey Financial Services Commission”, pojasnio je Hasanović.
U kontekstu isplate Viaductu, naglašava da sav transfer sredstava ide putem Centralne banke BiH, preko Deutsche Bank i Federal Reserve Banke New York kao korespondentnih banaka, na račune otvorene u Bank of America – London i New York, uz punu prateću finansijsku kontrolu i provjeru.
“Važno je naglasiti da u Jerseyu posluju i neke od najuglednijih svjetskih finansijskih institucija, uključujući JPMorgan Chase, HSBC, Citibank, BNP Paribas, UBS, Lloyds Bank International, Royal Bank of Canada i druge, što dodatno potvrđuje kredibilitet i finansijsku pouzdanost ove jurisdikcije. Zato su pokušaji da se legitiman međunarodni transfer diskredituje korištenjem izraza ‘Kanalska ostrva’ u negativnom kontekstu zapravo neutemeljeni i zlonamjerni, s jasnom namjerom da se proces ispolitizuje, a ne objasni javnosti na istinit i odgovoran način”, istaknuo je Hasanović.
On također kaže da je ponašanje rukovodstva RS-a u ovom slučaju izgubljene arbitraže “uobičajeno neodgovorno.”
“Dug su sami proizveli, sporazum su sami potpisali, a onda su mjesecima činili sve da izbjegnu odgovornost. Umjesto da priznaju grešku i ispoštuju pravni poredak, pokušali su da odgovornost prebace na državu, a zatim i da politiziraju cijeli proces. Takvo ponašanje ne samo da podriva pravni sistem, već i narušava povjerenje u institucije. Svojim postupcima nanijeli su višemilionsku štetu prvenstveno građanima RS‑a, ali i ostavili mrlju na Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim krugovima. Ne može se tražiti poštivanje zakona kada to nekome odgovara, a osporavati ga kada treba snositi odgovornost”, rekao je.
Schmidtova odluka nije donijela samo kratkoročno rješenje, kazao je Hasanović, nego i sistemsko rješenje koje tek treba implementirati.
“Odluka visokog predstavnika predstavlja ne samo interventnu mjeru u konkretnom slučaju Viaduct, već i sistemsko rješenje koje će imati dugoročne implikacije. Njome je jasno uspostavljen pravni okvir koji nalaže da država mora imati funkcionalne mehanizme za zaštitu svoje imovine i računa, kao i da izvršenje pravosnažnih presuda ne smije zavisiti od političke volje pojedinaca ili opstrukcija njihovih nalogodavaca”, rekao je.
Zbog toga je, zajedno sa Šefom Kluba SDP‑a BiH u Predstavničkom domu Sašom Magazinovićem, pripremio konkretne prijedloge zakonskih izmjena i dopuna Zakona o finansiranju institucija BiH, kao i Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama BiH, kako bi se sistemski riješilo pitanje odgovornosti, izvršenja međunarodnih obaveza i zaštite budžetske stabilnosti.
U ovom trenutku je aktivno još pet arbitražnih sporova, od kojih se četiri odnose na teritorij RS‑a, dok je jedan na teritoriji Federacije BiH, s ukupnim potencijalnim fiskalnim teretom od oko dvije milijarde KM.
“U takvom kontekstu, od ključnog je značaja da ne ostanemo taoci političkog kalkulisanja, već da kroz zakonske i institucionalne reforme uspostavimo predvidiv, odgovoran i efikasan sistem postupanja u svim budućim slučajevima. Očekujem da će odluka visokog predstavnika biti iskorištena kao temelj za upravo takav reformski pristup – jer nam je više nego ikad potreban pravni, a ne improvizovani sistem zaštite interesa države”, poručio je Hasanović.
Na pitanje da li RS koristi državu BiH kao mehanizam za zaduživanje i prebacivanje obaveza, Hasanović odgovara da je to nažalost slučaj.
“Ponašanje vlasti RS‑a u ovom i sličnim slučajevima upravo to sugeriše. Entitetski nivo često koristi državu Bosnu i Hercegovinu kao pravni okvir kada je to korisno, naročito kada se radi o međunarodnim finansijskim tržištima, pristupu kapitalu ili otvaranju kanala zaduživanja. Međutim, kada iz tih istih postupaka proizađu konkretne obaveze, uključujući međunarodne arbitražne presude, tada dolazi do pokušaja osporavanja nadležnosti države, izbjegavanja odgovornosti i prebacivanja tereta na zajedničke institucije. Posebnu zabrinutost izaziva pitanje kolaterala koji se koristi prilikom zaduživanja – uključujući moguću instrumentalizaciju državne imovine, što zahtijeva pojačanu pažnju i reakciju nadležnih institucija, uključujući pravosudne organe, ali i finansijski nadzor” rekao je.
U tom kontekstu, smatra da će biti posebno interesantno pratiti april naredne godine, kada dospijeva obaveza u iznosu od 600 miliona KM po osnovu zaduženja RS‑a na Londonskoj berzi.
“Za razliku od prethodnih aranžmana u kojima su očekivali implicitnu podršku države, ovaj dug nema formalnog državnog garanta iza sebe, što otvara niz pitanja o fiskalnoj održivosti, reputaciji entiteta na međunarodnim tržištima i mogućim posljedicama za cijelu BiH. Zbog svega navedenog, krajnje je vrijeme da se uredi pravni okvir koji jasno razgraničava obaveze, odgovornosti i fiskalne kapacitete svih nivoa vlasti – kako država ne bi više bila korištena selektivno, isključivo kada je to politički i finansijski oportuno”, zaključio je Hasanović.
klix.ba
